Ratnim vojinim invalidima, porodicama poginulih boraca, i drugima koji su u ratu pretrpjeli štetu, RS i 23 godine nakon Dejtona duguje 386,5 miliona KM.
U isplati ratne odštete najgore su prošli oni koji su bili najbrojniji na prvoj liniji: radnici i poljoprivrednici, koji su i prije rata bili skromnog imovnog stanja, a iz rata izašli potpuno osiromašeni. Pošto se njima najviše žurilo da naplate odšetu izvukli su najdeblji kraj.
O tome svjedoči i primjer Ljubomira Srdića (60), prije rata radnika banjalučkog “Čajaveca”, koji je, kao borac Šesnaeste krajiške, u bici za Koridor 1992. teško ranjen. Ostao je bez oka, a od posljedice ranjavanja na drugom oku dioptrija mu je drastično porasla, pa je ostao skoro slijep. Podnio je tužbu za ratnu odštetu, a Pravobranilaštvo RS je procijenilo da ga sleduje 6.000 KM odštete!
– Cifra je sramna, ali pristao sam, novac mi je bio potreban. Tek prije godinu i po sam dobio rješenje o isplati na rate, na 10 godina. Znajući da mi 600 KM godišnje ne može mnogo pomoći, otišao sam u brokersku kuću i svoje obveznice prodao za 3.800 KM – kaže Srdić.
Dodaje da mu je jasno da nije jedini i da su mnogi njegovi saborci, “mali ljudi” koji su iznijeli najveći ratni teret, prošli isto kao i on.
– Osjećam se prevarenim, poniženim i uvrijeđenim. Odšteta me boli više nego ratne rane, jer znam da ima ljudi koji su debelo naplatili svaki svoj korak u ratu – zaključuje Srdić.
Foto privatna arhiva
Ljubomir Srdić
Dug od 2,3 milijarde KM
Prema podacima Ministarstva finansija BiH, kraj 2017. godine RS je dočekala sa duplo većim unutrašnjim dugom od Federacije BiH. Od oko 2,3 milijarde KM, koliko Srpska duguje svojim građanima, preduzećima i bankama, čak 386,5 miliona KM je dug po osnovu ratne štete.
Federacija BiH svojim ratnim stradalnicima duguje skoro dvostruko manje, oko 197 miliona KM.
Ipak, u Minstarstvu finansija RS se hvale da je isplata ratne odštete posao koji uspješno privode kraju, mada priznaju da je većina odštetnih zahtjeva isplaćena u obveznicama. I sa obveznicama ratne štete najgore su prošli onim kojima se najviše žurilo. Oni koji su obveznice prodavali još 2009. ili 2010. godine nisu ih mogli prodati čak ni u pola cijene.
Kako objašnjavaju stručnjaci, potražnja je tada bila manja, jer se još nije znalo koliko će obveznice biti stabilne, a ponuda je bila ogromna.
Obveznice
Na osnovu procjena, ili kako ga ratni veterani ironično zovu “cjenovnika” Pravoblanilaštva RS, većina slučajeva je završena tako što su oštećeni dobijali oko 5.000 KM za poginulog sina, oca ili supruga, a oko 2.000 KM za poginulog brata, dok je za invalidnost naknada štete iznosila od 2.000 do 10.000 KM. Nakon prodaje obveznica, oštećeni su u početku faktički dobijali tek pola od ovog iznosa.
Danas je situacija bolja, jer se pokazalo da su obveznice stabilne, pa su kupci spremni da ih plate čak od 80 do 90 odsto od nominalne vrijednosti.
Ipak, ratni veterani tvrde da su se na njihovoj muci najviše okoristili advokati, oni koji trguju hartijama od vrijednosti, te – poreski dužnici i drugi koji su dugove prema budžetu RS isplaćivali obveznicama.
– Eto, mojim obveznicama je neko mogao za 3.800 KM platiti 6.000 KM poreza, a oni koji su obveznice kupovali prethodnih godina prošli su još bolje – računa naš sagovornik Ljubomir Srdić.
Drugi načini za naplatu
Iz Boračke organizacije RS poručuju da nisu zadovoljni što u RS još ima ratnih invalida i porodica poginulih boraca, koje nisu naplatile odštetu i što ovaj proces dugo traje, ali dodaju da je sve to “u skladu sa zakonima RS”. Vjerovatno bi se, dodaju, proces mogao ubrzati povećanjem izdvajanja za ove kategorije, ali to “zavisi od ekonomske moći Republike Srpske”.
– Po kojoj cijeni će neko prodati obveznice zavisi od cijene trgovanja na berzi – poručuju iz BORS.
BORS je, dodaju, više puta tražio da se porodicama poginulih boraca i RVI omoguće i drugi načini za naplatu odštete, na primjer kroz dodjelu nekretnina, poljoprivrednog i građevinskog zemljišta.
– Tražili smo i da se jednom manjem broju porodica poginulih boraca i RVI koji, iz opravdanih razloga, nisu na vrijeme podnijeli zahtjev za naplatu ratne odštete, omogući da to učine naknadno. Iako nismo dobili pozitivan odgovor na naše zahtjeve, BORS će i dalje kroz saradnju sa institucijama RS tražiti način za rješavanje ovih problema – poručuju iz Boračke organizacije RS.
Ukupna šteta 600 miliona KM
Prema podacima Ministarstva Finansija RS za ratnu odštetu, priznatu sudskim odlukama i vansudskim poravnanjima, Srpska treba da isplati 600 miliona KM.
Do kraja prošle godine verifikovano je 94 odsto tog duga, izvršeno 12 emisija obveznica u ukupnom iznosu od 422,04 miliona KM, te izmireno u gotovini 24,62 miliona KM po osnovu 12 presuda Evropskog suda u Strazburu, kao i 22,76 miliona KM po planu isplate ratne štete u gotovini iz 2013. godine.
U Ministarstvu nemaju jasan odgovor na pitanje kad će sva ratna šteta biti isplaćena.
Izvor: srpskainfo