Toplotni val s povišenim temperaturama zraka nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, ali na svu sreću u velikoj mjeri nije utjecao na zdravlje građana. U Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli upadljivi podaci koji bi išli u prilog povećanom broju pacijenata nisu zabilježeni.
U proteklim danima evidentirane su redovne intervencije karakteristične za ovo doba godine kod hroničnih bolesnika, a javljali su im se i pacijenti sa sunčanicom, enterovirozom, gnojnom anginom, povredama koje su nastale prilikom boravka na otvorenom te alergijskim reakcijama usljed uboda insekata.
Oprezno s klima uređajima
Načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Lejla Kuluglija-Memišević u razgovoru za Klix.ba dala je savjete za adekvatno ponašanje na tropskim temperaturama zraka za sve građane Bosne i Hercegovine, posebno pacijente koji već imaju narušeno zdravlje usljed kardiovaskularnih ili respiratornih oboljenja. Njima se preporučuje da izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati.
“Prostorije je potrebno prozračiti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, a potom ih zamračiti. Kada je riječ o rashlađivanju, ono treba biti umjereno, bez pretjerano velikih temperaturnih razlika u vanjskim i unutrašnjim sredinama. Misleći na klima uređaje te razlike bi trebale biti maksimalno do sedam stepeni, a to se isto odnosi i na automobile. Ne smijemo ih rashladiti na 17 stepeni, a da nam je vani naprimjer 38. Tada nastaju temperaturni šokovi koje teško podnose mlađe osobe, a posebno stariji organizmi”, upozorava Kuluglija-Memišević.
U vrelim ljetnim danima potrebno je oblačiti laganiju, široku i prozračnu odjeću, po mogućnosti dužih rukava, koja je napravljena od svjetlije tkanine, odnosno prirodnog materijala poput pamuka ili lana.
Na kožu zaštitne kreme, a na glavu šešire
Dijelove tijela koji su osjetljiviji na UV zračenje, odnosno lice, glavu, ramena i dekolte pokrivati pokrivalima za glavu u vidu šešira, kačketa i slično.
Kuluglija-Memišević posebno apeluje na roditelje koji imaju malenu djecu, jer im je glavu potrebno zaštiti šeširićima i kačketima, a kožu namazati kremama sa zaštitnim faktorima. Ove kreme se preporučuju i za odrasle osobe čak i prilikom šetnje gradom, jer boravak na suncu može izazvati opekotine prvog stepena kod svih uzrasta.
“Ishranu je potrebno također prilagoditi ovom vremenu. Preporučuje se konzumacija laganije hrane koja nije masna, previše slatka, slana i koncentrovana. Zbog visokih temepratura zraka hrana je sklona bržem kvarenju, pa je potrebno obratiti pažnju na termičku obradu. Kada je riječ o voću i povrću, potrebno ga je dobro oprati prije same konzumacije”, savjetuje načelnica tuzlanske Hitne pomoći.
Kod zdravih građana u ljetnom periodu u organizam je potrebno unijeti dva litra tečnosti, a pri ekstremnim temperaturama zraka litar više. Kada je riječ o pacijentima s oboljenjima kardiovaskularnog sistema optimalan unos tečnosti odredit će ljekar.
“Uglavnom je potrebno piti vodu, čajeve i blago zaslađene napitke. Nasuprot tome, ne preporučuje se konzumacija gaziranih pića, koncentrovanih slatkih napitaka, kafe i alkohola, jer oni doprinose gubitku volumena, tako da se začarni krug dehidracije zatvori te na kraju imamo problem da nam se pacijenti javljaju s određenim ili čak i teškim stepenima dehidracije”, kaže Kuluglija-Memišević.
Građevinci u opasnosti od toplotnog udara
Iako se ne preporučuje boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, postoji grupa građana koja svoje poslovne obaveze ispunjava pod vedrim i sunčanim nebom. Upravo su ekstremnim temperaturama zraka najviše pogođeni radnici čiji je posao vezan za boravak na otvorenom, posebno poljoprivrednici i građevinci.
“Izloženost velikoj temperaturi s teškim fizičkim naporom dovodi do pregrijavanja organizma te često imamo slučajeve različitog oblika toplotnog udara i kod najzdravijih osoba. S poslodavcima je potrebno pokušati pronaći optimalno rješenje za njih, barem u onom dijelu dana kada su najveće temperature, kako bi obavljali poslove u zatvorenom prostoru i slično, a ovo isto važi i za poljoprivrednike”, dodaje Kuluglija-Memišević.
Sve spomenute mjere zaštite moguće posljedice tropskih vrućina će svesti na minimum, međutim ako usljed izloženosti suncu i visokim temperaturama zraka osjetite vrtoglavicu, jaku glavobolju uz povraćanje, potrebno se obavezno skloniti u hladniju prostoriju i početi s laganom rehidracijom organizma unosom tekućine. Potrebno je pokušati rashladiti tijelo tuširanjem mlakom vodom te napraviti blago strujajne zraka u prostoriji. Ukoliko bi se javilo grčenje mišića ili cijelog tijela, obavezno potražite stručnu pomoć.