Riječ je o istraživanju objavljenom prošle sedmice u američkom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a koje je pokazalo da se ovaj insekt širio svijetom kroz trgovinu, kolonizaciju i ratove. Ove štetočine se u naučnim zapisima u Evropi prvi put spominju prije 250 godina te otuda naziv njemački žohar (Blattella germanica). No, malo se zna o njihovom porijeklu.
Da bi saznali kako su se žohari proširili svijetom, vodeći autor spomenutog istraživanja dr. Qian Tang i njegovi saradnici su tražili lokalne primjerke ovog insekta. Dobili su 281 primjerak iz 17 zemalja te su proučili DNK tih primjeraka kako bi pratili njihovu evoluciju.
“Naš glavni cilj je bio da pokažemo kako ova vrsta može putovati s ljudima i kako genetika može nadomjestiti ono što nedostaje u historijskim zapisima”, izjavio je dr. Tang kao evolucijski biolog koji je postdoktorski istraživač na Univerzitetu Harvard.
Koristeći genetske podatke iz prikupljenih primjeraka žohara, Tang je bio iznenađen kada je saznao da prošlost postojećih žohara seže mnogo dalje od Evrope iz 18. stoljeća. Naime, utvrđeno je da je insekt prije 2100 godina evoluirao iz divljeg azijskog žohara (Blattella asahinai).
Žohari i trgovački putevi
Tang i njegovi saradnici pretpostavljaju da su ljudi na području današnje Indije i Mijanmara prije 2100 godina počeli uzgajati usjeve u staništu žohara koji su u međuvremenu prilagodili, počeli su jesti ljudsku hranu, a onda su počeli ulaziti u domaćinstva.
Hiljadu godina kasnije, razvojem trgovine i ratovima na području južne Azije i Bliskog istoka, žohari su se počeli širiti prema zapadu. Vjeruje se da su uspjeli u tome ulazeći u vojničke i putničke korpe za hranu.
Genetska analiza ukazuje na to da su se na Starom kontinentu pojavili prije 270 godina. Ova procjena je slična procjeni poznatog švedskog naučnika Carla Linnaeusa. Osim toga, istraživanjem je konstatovano da su žohari iz Evrope u Ameriku stigli prije 120 godina.
“Insekti su dio ljudske kulture. Znali smo da se krećemo među mnogo vrsta štetočina. Znali smo i to da su transatlantski trgovački putevi vjerovatno bili krivci za širenje žohara. No, vidjeli ste da je to vidljivo i u genetskom zapisu ovog insekta”, ukazala je kustosica zoologije na Američkom muzeju prirodne historije u New Yorku dr. Jessica Ware.
Prema njenim riječima, pravljenjem kanalizacije žoharima nismo mogli ponuditi bolji švedski sto. Tang sada namjerava sekvencionirati genome stotinjak primjeraka žohara kako bi utvrdio kako su se uspješno prilagodili ljudskom okruženju.
“Primjera radi, žohari su otporni na insekticide, što nije slučaj kod mnogih drugih štetočina. Kako mogu da evoluiraju tako brzo? Da li je to nešto što je stvar njihovih gena”, pitao se Tang.
Insekti pokazuju društveno ponašanje – komuniciraju jedni s drugima o tome gdje pronaći hranu. Tang želi otkriti da li je i ova osobina preživljavanja zapravo sposobnost koju žohari mogu zahvaliti ljudima, piše CNN.