Ruski predsjednik Vladimir Putin je ovaj napad okarakterisao kao “udarac u leđa koji su Rusiji naneli saučesnici terorista” i upozorio je da će obaranje ruskog aviona imati ozbiljne posljedice po rusko-turske odnose.
Sada se svi pitaju kako će Putin kazniti Ankaru i koliku će cijenu Turska platiti zbog ovog incidenta.
Eksperti predviđaju da do vojnog konflikta neće doći, ali da ekonomski odnosi mogu ozbiljno da stradaju. Takođe, ocjenjuju oni, naglo pogoršanje odnosa sa Rusijom može dovesti i do destabilizacije političke situacije u Turskoj.
Rusija i Turska imaju oprečne stavove po nizu pitanja u međunarodnoj politici. Ovo se odnosi na krizu u Ukrajini i situaciju na Krimu i na kiparsko pitanje. Stavovi dviju zemalja se radikalno razlikuju i po sirijskim i kurdskim pitanjima.
Međutim, uprkos ovim razlikama u međunarodnim odnosima, dvije zemlje su uspjele da pronađu zajednički jezik u ekonomskoj saradnji. Ali, ona sada može u velikoj mjeri da bude narušena.
Prvi udar na turistički sektor
Prvi udar bi mogao da bude nanesen turskom turističkom sektoru.
Na incident sa ruskim bombarderom već su reagovale velike ruske turističke agencije i turoperateri, koji su odmah obustavili prodaju aranžmana za Tursku.
Preporuke da građani Rusije ne posjećuju Tursku i odustanu od svojih putovanja dali su i predstavnici ruskog Ministarstva spoljnih poslova i “Rosturizam”, koji su upozorili da u toj zemlji “terorističke prijetnje rastu”.
“Tamo nije ništa manje opasno nego u Egiptu”, rekao je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, koji je otkazao svoju planiranu posjetu Turskoj.
Prema podacima Ruskog saveza turističke industrije, trenutno se u turskim odmaralištima nalazi više od 10.000 ruskih turista.
Nema sumnje da će Turska, čija se privreda u velikoj mjeri oslanja na turizam, pretrpjeti ogromnu štetu zbog gubitka ruskih turista.
Prihod turističke grane Turske procjenjuje se na 96 milijardi dolara, što čini 12 odsto BDP-a zemlje (9,8 odsto više od svjetskog prosjeka).
Ovu zemlju je 2014. godine posjetilo 37 miliona turista, a doprinos ruskih turista turskoj ekonomiji iznosio je 3,7 milijardi dolara, ili oko 12 odsto ukupnih prihoda turske turističke industrije.
S druge strane, Turska je godinama bila jedna od omiljenih destinacija Rusa, odmah poslije Egipta, i jedina zemlja-članica NATO-a sa kojom Rusija ima bezvizni režim.
Po broju turista u Turskoj, Rusija zauzima drugo mjesto, odmah iza Njemačke. Za devet mjeseci 2015. godine Tursku je posjetilo 2,78 miliona Rusa, dok je Nijemaca bilo 3,75 miliona. Lani se u Turskoj odmaralo 4,4 miliona ruskih turista.
Prema procjenama stručnjaka, ako bi svi Rusi odustali od putovanja u Tursku, ekonomija ove zemlje bi u narednih godinu dana mogla da “ostane kratka” za 2,77 milijardi dolara.
Trgovinsko-ekonomski odnosi
Incident sa obaranjem ruskog aviona Su-24 mogao bi da utiče na trgovinsko-ekonomske odnose između Ruske Federacije i Turske, upozorio je prvi zamjenik ministra za ekonomski razvoj Aleksej Lihačev.
“Predsjednik će donositi odluke. Ja sada ne mogu da kažem kakve će one da budu. Teoretski, da (može uticati na trgovinsko-ekonomske odnose između RF i Turske)”, rekao je Lihačev novinarima, ali nije precizirao kakve mjere će Moskva preduzeti.
Za posljednjih 15 godina Rusija i Turska su napravile nevjerovatan pomak u ekonomskim odnosima, a robni promet je povećan više od sedam puta – on je sa 4,36 milijarde dolara (2001. godine) “skočio” na 31,6 milijardu dolara (2014).
Rusija je izvezla robu i sirovine u vrijednosti od 24,9 milijardi dolara, a uvezla iz Turske – 6,6 milijardi.
Prema ruskoj Saveznoj carinskoj službi, u periodu januar-jul 2015. promet robe u trgovini smanjen je u odnosu na isti period 2014. za 21,5 odsto, na 14,4 milijardi dolara. Do ovog pada je došlo zbog devalvacije rublje.
Inače, Rusija snabdijeva Tursku svojim tradicionalnim proizvodima – gasom, naftom i naftnim derivatima, kao i metalima, ugljem i pšenicom.
S druge strane, Rusija iz Turske uvozi hranu, prije svega voće i povrće, građevinske mašine, opremu i materijale, vozila, tekstil i obuću.
Član Građanske komore Rusije Pavel Sirčev predložio je da se Turskoj uvedu ekonomske sankcije, naročito embargo na hranu, koji je trenutno na snazi i kada je riječ o EU, SAD, Kanadi i nizu drugih zemalja.
“Mnogo činjenica govori o tome da Turska kupuje jeftinu naftu od (terorističke organizacije) Islamske države. Zato bi uvođenje restriktivnih mjera bilo logično. Govorimo o zabrani uvoza prehrambenih proizvoda”, rekao je Sičev.
Prema njegovom mišljenju, trebalo bi zabraniti uvoz mesa, ribe, mliječnih proizvoda, povrća i voća.
Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji, kako se ispostavilo, samo su bile podsticaj za rusku privredu, pa bi tako i nedostatak turskih prehrambenih proizvoda na ruskom tržištu mogao dodatno da podstakne ruske poljoprivrednike i proizvođače.
Gas
Turska u ogromnoj mjeri zavisi od ruskog gasa – Rusija podmiruje više od 60 odsto potreba te zemlje i bez ruskog gasa propast bi doživjela turska ekonomija, kao i energetska stabilnost zemlje. To je prilično jak adut u rukama Moskve.
S druge strane, Turska je drugi (poslije Njemačke) potrošač ruskog gasa u Evropi: samo za devet mjeseci ove godine “Gasprom” je isporučio toj zemlji 19,9 milijardi kubnih metara gasa.
Prošle godine ruski energetski gigant je zaradio 10,2 milijarde dolara od prodaje 27,3 kubnih metara gasa Turskoj, dok bi ove godine mogao da zaradi 7-7,5 milijardi dolara zbog nižih cijena “plavog goriva”.
Eksperti kažu da bi ruski energetski gigant, ukoliko bi prestao da isporučuje gas Turskoj, mogao da podnese taj gubitak, a da bi to za Ankaru bila ekonomska propast. Međutim, stručnjaci istovremeno konstatuju da raskidanje energetskih odnosa ne ide u korist nijednoj strani.
Takođe, sudbina “Turskog toka” je pod znakom pitanja. Eventualnim gubitkom ovog projekta Turska će lišiti sebe ne samo prihoda od tranzita gasa u Evropu, već i mogućnosti da poveća potrošnju gasa na povoljnijim uslovima i da osigura svoju energetsku bezbjednost.
Prolaz kroz Bosfor
Turska, naizgled, ima adut da zada udarac Rusiji. Teoretski, Ankara bi mogla da ograniči prolaz ruskim brodovima kroz Bosfor i Dardanele, čime bi bilo ugroženo snabdijevanje avio-baze Hmejmim u Siriji. Ipak, prema odredbama odgovarajuće međunarodne konvencije koja reguliše ova pitanja, Turska bi ovaj korak smjela sprovesti u djelo samo u slučaju da joj prijeti rat.
Osim toga, Turska bi mogla da zabrani Moskvi transport nafte kroz Bosfor, ali to bi, kako ocjenjuju eksperti, bila “objava ekonomskog rata ne samo Rusiji, već i potrošačima u EU”.
Ostali rizici – od građevine do vojne saradnje
Teoretski, Turska bi mogla da utiče na ruski biznis, koji posluje na turskom tržištu. Samo “Lukoil” ima 700 benzinskih pumpi u toj zemlji, “Gaz” u turskoj fabrici sklapa oko 3.000 svojih vozila “Gazela nekst”, “Sberbanka” je 2013. kupila devetu po veličinu banku u Turskoj – “Deniz bank” sa 680 filijala u cijeloj zemlji…
Ukoliko Turska odluči da zamrzne rusku imovinu to bi, kako ocjenjuju eksperti, dovelo do međunarodnog skandala i raskidanja diplomatskih odnosa, a nanijelo bi štetu ne samo budžetu Rusije, već i Turske.
Zauzvrat, turske građevinske kompanije bi mogle da izgube ogromno i atraktivno rusko tržište, na kojem dobro zarađuju. Procjenjuje se da su za posljednjih četvrt vijeka oni u Rusiji sklopili ugovore vrijedne 50 milijardi dolara, a s druge strane su u tom periodu samo u Moskvi izgradili oko 24 miliona kvadratnih metara.
S druge strane, po ocjeni turskog ambasadora u Rusiji Gekhana Turana, turski privrednici su investirali oko 10 milijardi dolara u ruske projekte.
Osim toga, ima nagovještaja da će vojna saradnja dviju zemalja biti prekinuta.
“Nakon što je turska avijacija u Siriji oborila ruski borbeni avion, Moskva je odlučila da prekine vojnu saradnju sa Ankarom”, izjavio je jedan neimenovani ruski zvaničnik.
(NN/sputniknews.com)