Nutricionista Keri Gans, autor brojnih radova i knjiga o nutricionizmu i zdravoj ishrani, objašnjava šta se to tačno dešava u organizmu nakon konzumiranja brze hrane, ali i na koji način ona ostavlja dugoročne posljedice na naše zdravlje.
Mozak
Postoji razlog zašto se brza hrana smatra „hranom za utjehu“. Crveno meso koje hamburger sadrži puno je aminokiselina, koje podstiču lučenje serotonina – hormona sreće, zbog čega se na trenutak osjećate bolje.
Srce
Crveno meso je puno zasićenih masnoća. Konzumiranje hrane bogate zasićenim masnoćama dugoročno povećava rizik od srčanih oboljenja i infarkta, a može povećati i rizik od obolijevanja od raka. Hamburgeri puni soli čine da vaše tijelo zadržava vodu, zbog čega ne samo da ćete se osjećati naduto, nego će i vaše srce teže raditi, čime se povećava krvni pritisak.
Krvotok
Štetu arterijama pravite nakon konzumacije samo jednog obroka brze hrane, rezultati su studije iz 2012. godine objavljeni u listu Canadian Journal of Cardiology. Vremenom zasićene masti u crvenom mesu povećavaju nivo holesterola. Crveno meso ima i dobru stranu – puno je gvožđa, vitamina Be-12 i cinka, čime jačate imunološki sistem.
Šećer u krvi
Rafinirani ugljeni hidrati u hamburgeru brzo se vare i uzrokuju povećanje nivoa šećera u krvi. Dugoročno, to može povećati rizik od razvijanja dijabetesa tipa 2.
Kosti i mišići
Crveno meso je bogato proteinima, što vam daje instant energiju i pomaže u izgradnji mišića i kostiju.
Tjelesna težina
Brza hrana je izuzetno kalorična. Vremenom taj višak kalorija može dovesti do debljanja, čime se izlažete riziku da obolite od niza bolesti.
(RTS)