Ali, zapravo to uopšte nije tako. Naprotiv, evo nekih predviđanja šta će biti s nama ako se strpimo i do nekoliko hiljada godina.
1. Otporni na viruse i bakterije
Ljekari i bolničko osoblje mogu da pomognu ljudima da prežive opasne bolesti, ali kad se pojave epidemije poput ebole, koje napadnu cijele narode, ne može se baš mnogo učiniti za pojedinca.
Jedino što u takvim situacijama može pomoći je prirodna genetika i vlastita otpornost – drugim riječima – na djelu je u punom smislu Darvinova teorija o preživljavanju jačih jedinki. Bolest ubija doslovno svakog ko nema dovoljno jak imunološki sistem, a onaj ko ima jak imunitet će preživjeti i prenijeće genetsku otpornost na buduće generacije.
Prema ‘US News’ i ‘World Reportu’, ljudi čiji su preci nekada živjeli u evropskim gradovima u ranom srednjem vijeku imaju veće šanse da razviju prirodnu otpornost prema boginjama, a ljudi koji žive u subsaharskom području prirodno su otporniji na malariju.
Prirodna otpornost štiti ne samo pojedince nego i cijele porodice. Časopis ‘Science Daily’ piše da ako je neka bolest raširena u nekoj porodici, ukoliko postoji samo jedna osoba koja je otporna na tu bolest, smanjiće vjerovatnoću da se ona proširi na buduća pokoljenja. To je ujedno i razlog zašto postoji uvijek barem jedan dosadnjaković koji nikad ne oboli od stomačnog virusa iako ga imaju svi u kancelariji.
2. Bez pice i piva
Ljudska bića su pametna, uspješna, inteligentna i imaju prilično razvijeno umjeće preživljavanja, ali vjerovatno čak ni Čak Noris ne bi preživio da ga meteor pogodi u glavu. Nažalost čak i on ima izvjesnu budućnost kao baš svako živo biće na svijetu – a to je smrt.
Nažalost. Ipak prema pisanju časopisa ‘Humanity+’, jednog dana moći ćete skenirati mozak i to vrlo pedantno – atom po atom i onda ga uploadati u kompjuter. Na taj način moći ćete živjeti vječno i lijepo vidjeti šta vaša djeca rade na internetu.
Tanshumanisti predviđaju budućnost u kojoj ćete se moći prebaciti u “tijelo robota” ili samo visiti u kompjuteru i imati ‘cool’ iskustvo s virtuelnom stvarnošću. Moći ćete izbjeći čekanje u redovima na, primjer aerodromima, jer besmrtna kompjuterizirana svijest je bestjelesna i ne jede ni sendvič, ni hamburger, ni picu, ni čokoladu, niti pije pivo. Iako zvuči fantastično, zapravo je gore od same smrti.
3. Nema više crnih i bijelih
Različite rase razvile su se kad je neka populacija živjela u izolaciji, u kombinaciji s prilagođavanjem specifičnim uvjetima okoliša. To je razlog zašto se na primjer Evropljani toliko razlikuju od Afrikanaca. Zato na primjer ne trebamo toliko pigmenata jer mi nismo izloženi suncu 365 dana u godini, a i onih nekoliko ljetnih sedmica kad je temperatura 35, kukamo da će već danas popodne biti smak svijeta zbog globalnog zagrijavanja.
Ako je za vjerovati tekstu u ‘Mother Nature Network’, danas više gotovo da i nema izolovane populacije. Ljudi čiji su preci stigli iz Azije ili Afrike žene se i imaju djecu s pripadnicima drugih rasa, kao što se i bijelci sve više miješaju s drugim rasama, pa je vrlo izvjesna budućnost nestanka rasa. Jednostavno – više se nećemo dijeliti na bijele, žute, crne i crvene i, kako je rekao komičar Rasel Piters – svi ćemo konačno postati bež.
4. Nema više depilacije
Onima koji vole svoje prste provlačiti kroz dlake voljene osobe taj užitak će u dalekoj budućnosti biti uskraćen. Tokom istorije dlake su bile u modi, pa su izašle iz mode, pa su se opet vratile u modu, primjera radi debele obrve, ali u budućnosti nećemo više imati dlake.
Jednako kao što danas nemamo dlake poput naših pećinskih predaka čije tijelo je bilo potpuno prekriveno krznom iz razumljivih razloga, u budućnosti će nam ova vrsta zaštite od hladnoće i povrea trebati još manje. Upravo taj nestanak dlaka je dokaz naše uspješnosti kao vrste. Prema Piteru Vileru sa Univerziteta “Džon Murs” u Liverpulu, naša sposobnost da se igramo vjerovatno je dovela do gubitka dlaka.
Prema njegovoj teoriji – igra je bila moguća na travnatim površinama, a bez dlaka se lakše rashladilo tijelo i prelazile velike udaljenosti na užarenom suncu. Kako su ljudi migrirali u sjevernija područja, da bi se ugrijali nije im više bilo potrebno da puštaju dlaku, nego su se počeli grijati oblačeći životinjsko krzno. Uz današnje tehnologije, dlake su sasvim nepotrebne, a tako će ostati i u budućnosti, sve dok sasvim ne izgubimo i posljednju dlaku.
5. Postaćemo slabići
Fizička snaga pomaže nam da preživimo, a snažni muškarci su obično i atraktivniji. U pradavna vremena snažniji ljudi bili su bolji lovci i gradili su čvršća i sigurnija skloništa, pa su zato bili ženama poželjniji.
U budućnosti snaga više neće biti presudna. Antropolog Peter Mekalister jednom je rekao da su mišićavi muškarci ‘najžalosnija kohorta Homo sapiensa koja je ikada hodala planetom’.
Prema pisanju ‘Mother Nature Network’ mašine su zamijenile ljudsku snagu. Bageri kopaju rupe, auta nas voze na velike udaljenosti, pa čak ne moramo ustati iz fotelje da bi promijenili TV-program. Zapravo, mišići nam skoro više ne trebaju, a hrana će nam u budućnosti biti potrebna da bi energijom napunili sve veći mozak.
To znači da ćemo u budućnosti biti fizički sve slabiji, ali i skloniji genetskim bolestima, pa će zadatak medicine biti da se poveća stopa preživljavanja za oboljele.
6. Udaljene planete će nas temeljno promijeniti
Antropolog Kameron Smit iz “Portland State Universitya” kaže da će ljudska vrsta evoluirati i adaptirati se za život van Zemlje, u različitim uslovima na udaljenim planetama.
Primjera radi, tanja atmosfera mogla bi da utiče na širenje grudnog koša da bi imali veću zapremninu pluća, a slabija gravitacija mogla bi da utiče na slabiju tjelesnu građu. Putovanje kroz svemir moglo bi takođe da nas promijeni, naročito zbog putovanja kroz vrijeme, putnici će biti izloženi uticaju kosmičkih zraka što bi moglo razviti zaštitu, poput debljih očnih kapaka, i jače pigmentiranu kožu.
Ali, postoji i manji problem, a to je da bi zračenje moglo da uzrokuje neplodnost, što ne zvuči previše zabavno.
7. Ljepotice i zvijeri
Klasne razlike uvijek su bile razlog konflikata, ali postoje naučnici koji misle da će podjela među klasama na kraju za rezultat imati stvaranjem dvije sasvim različite vrste ljudi. Prema pisanju ‘Live Science’, Dr. Oliver Kari kaže da će gornja klasa evoluirati u inteligentna bića koja će biti vitka, gipka, visoka i lijepa, dok će donja klasa izgledati poput – recimo – genetski modifikovanog Šreka.
Ipak, ova hipoteza ima dosta nedostataka. Takva ‘simpatrična specijacija’, što je naziv za proces nastajanja novih vrsta na istom životnom prostoru je rijetkost. Sve dok postoji barem nekoliko ljudi iz gornje klase koji kao partnere odabiru ljude iz niže klase, nema načina da se stvore dvije potpuno različite vrste ljudi.
8. ET-jevske oči
Teško je predvidjeti kako će ljudi zaista izgledati za 100.000 godina, hoće li postojati Zemlja, kakve će sve klimatske promjene uticati na ljudski rod, ali možemo to barem zamišljati.
Osim toga, kompjuterski generisane ilustracije izobličenih ljudi iz budućnosti su zabavne. Umjetnički istraživač Nikolaj Lam ‘kompjuterskom genetikom’ tvrdi da ćemo imati mnogo veće čelo da bi se mogao smjestiti mnogo veći mozak, ali imaćemo i veće oči koje će moći upiti više svjetla u slučaju da otputujemo van Sunčevog sistema, gdje je mnogo mračnije.
Dakle više neće biti jednog Džordža Klunija za kojeg je londonski estetski hirurg Džulijan de Sliva izračunao da je njegovo lice 91,86 odsto savršeno. Uglavnom, to znači da ćemo svi izgledati isto i prilično grozno – s divovskim čelima i ogromnim očima.
9. Postaćemo vodozemci
Dr. Metju Skiner predviđa vodeni svijet. Kopna će biti jako malo, a mi ćemo biti osuđeni na život u vodi da bi lovili ribu i jeli alge. U vodi ćemo provoditi toliko vremena da ćemo evoluirati u vodozemce s perajama i škrgama, te prozirnim kapcima, moći ćemo disati pod vodom.
Ova teorija oslanja se na predviđanja da bi se nivo mora mogao povisiti za nekoliko desetina metara, što bi potopilo sve priobalne gradove, ali to ne znači da će nestati kopna, kojeg će ostati više nego dovoljno.
10. Postrodno društvo
Jeste li znali da je rod nepotrebno ograničenje ljudskog potencijala? “Dobrodošli u svijet postrodnog društva. U svom radu pod nazivom ‘Postgenderism: Beyond the Gender Binary’, Džordž Dvorsky i Džejms Hjus objašnjavaju da postrodni pokret zagovara upotrebu biotehnologije koja dobrovoljno eliminiše pol iz ljudske vrste.
U budućnosti ljudi će se reprodukovati koristeći umjetne utrobe i imaće “dizajnerske genitalije”, ili možda čak i sami se medicinski mijenjati kako bi izgledali i osjećali se potpuno androgino. Postgenderisti ne moraju smatrati da rodne osobine treba ukloniti, ali da osobine specifične za seks trebaju biti fluidne i podložne individualnom izboru.
Sve zavisi od toga hoće li u budućnosti većina ljudi smatrati da je rodna podjela važno ljudsko obilježje ili predstavlja prepreku jednakosti. Ali, pustimo to budućnosti jer mi se još bavimo pitanjem treba li potpisati Istanbulsku konvenciju?
11. Svako će imati svoje klonove
Svaki put kad naučnici spomenu riječ ‘klon’, mnogi dobiju ospice. Počinju rasprave oko toga da li to znači kraj razmnožavanja ljudske vrste prirodnim putem, pa ćemo se samo razmnožavati kloniranjem. Ako će to ikad uopšte postati moguće, nekim ljudima je ta ideja sasvim prihvatljiva i već razmišljaju kako bi bilo super da se kloniraju nekoliko hiljada puta, što bi rezultiralo cijelim gradovima punim Džordža klunija.
Zvuči kao scenarij za horor. Ali hoće li se to stvarno dogoditi? Vjerovatno ne i to iz tri razloga: a) Nisu svi takvi narcisi da misle kako bi njihova djeca trebala biti njihove kopije. Zapravo velika većina ljudi nisu toliko samoljubivi. b) Kloniranje je samo puno skuplji način da se dobije dijete, od onog klasičnog načina. c) Ljudi naprosto vole seks.
Kako piše “The Futurist”, najveći problem s kloniranjem je da ćemo redukovati genetičku raznolikost i na taj način uništiti cijeli ljudski rod ukoliko se pojavi samo jedan patogen na koji klonovi nisu otporni.
Ma čak i da se to sve riješi – zamislite samo: Banjaluku ili Sarajevo u kojima živi milion Džordža Klunija.
12. Ljudski rod uopšte ne evoluira
Naučnici misle da je ljudska evolucija zastrašujuće usporila. Medicina je omogućila da fizički slabiji imaju jednake šanse za život kao i oni otporniji. Nema geografske izolacije, a evolucija zavisi od od korisnih mutacija koje se slučajno pojavljuju i omogućavaju preživljavanje, a potom prelaze na sljedeće generacije sve dok ne prestanu biti mutacije i postanu karakteristike određene vrste.
Na primjer, kad se pojavio prvi čovjek s odvojenim palcem na ruci, to je bila mutacija koja je postala prednost i pomogla mu da lakše preživi. Danas nam je to omogućilo da lakše pišemo po tastaturi i igramo igrice na PlayStation.
Da smo živjeli u izolovanim, statičnim zajednicama, priroda bi u jednom trenutku vjerovatno zaključila da ljudi bez odvojenog palca više nisu sposobni slati SMS poruke i igrati video-igre, što je danas “uslov preživljavanja”. Stoga danas možemo mirno sjesti u svoje fotelje, do besvijesti igrati PlayStation i umrijeti od gladi.
Nezavisne novine