Dok u Federaciji BiH s velikim očekivanjem gledaju na izgradnju južnog gasnog koridora, koji bi već naredne godine mogao dovesti gas iz kaspijskog regiona u Evropu, u Republici Srpskoj je odranije stav uzdržan s obzirom na to da je RS u svojim planovima uključila dovođenje gasa iz Rusije, a i, kako izgleda, malo šta je urađeno na konkretizaciji tog projekta u BiH.
U Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH smatraju da će ovaj projekat u BiH dovesti do nižih cijena, veće gasne sigurnosti snabdijevanja i bolje usluge građanima. Oni, kako ističu, vjeruju da će se time ukinuti monopol ruskih snabdjevača, koji su zasad jedini dobavljači gasa u BiH.
S druge strane, Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da BiH ne čini ništa konkretno da se ovaj projekat ostvari.
“Pozitivan stav o ovom gasnom koridoru dalo je Predsjedništvo BiH prije skoro osam godina, ali nije učinjeno mnogo na konkretizaciji snažnijeg uključenja BiH u ovaj veliki projekat”, rekao je Šarović za “Nezavisne”.
Uprkos tome, u FBiH su ubijeđeni da će se BiH uključiti u ovaj projekat, te podsjećaju da je u februaru u Bakuu, glavnom gradu Azerbejdžana, održan sastanak o konkretnoj realizaciji ovog projekta, uključujući i BiH.
Oni kažu da su Evropska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka ovom projektu dali veliki značaj i izrazili spremnost da ga finansiraju.
U Evropskoj komisiji kažu da je ovaj projekat ukupnog kapaciteta oko deset milijardi kubnih metara gasa na godišnjem nivou prioritet za Evropu jer će, kako su nam rekli, dovesti do gasne diverzifikacije na jugu Evrope.
Oni tvrde da će već naredne godine gasovod biti pušten u rad i da je plan da u narednom periodu njegov kapacitet bude udesetostručen.
“Akcije EU na proširenju južnog koridora uključuju stavljanje ovog projekta na listu prioriteta EU kao projekat od zajedničkog interesa. To znači da će biti olakšana procedura za proces dobijanja potrebnih dozvola, prihvatanje preferenciranog regulatornog tretmana i mogućnosti apliciranja za finansijsku podršku iz fondova EU, kako bi se priključili na Transanatolijski gasovod (TANAP) i Transjadranski gasovod (TAP)”, istakli su u Evropskoj komisiji.
Za stav RS o ovom gasovodu obratili smo se i Ministarstvu energetike i rudarstva RS, ali nam do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.
Duško Perović, šef Predstavništva RS u Moskvi, nedavno nam je rekao da sklapanje ugovora RS direktno sa “Gaspromom” znači značajno smanjenje cijena gasa i otvaranje mogućnosti za proširenje gasnih kapaciteta dalje u RS, kroz izgradnju neophodne infrastrukture.
Inače, jedan od razloga što EU snažno podržava gasne projekte iz kaspijskog regiona je to što ne želi ostati ovisna isključivo o ruskom gasu, jer postoji bojazan da bi Rusija mogla ovaj strateški resurs koristiti u političke svrhe.
S obzirom na to da trenutno ne postoji značajni konkurent ruskom gasu, SAD pokušavaju natjerati Evropu da izgradi što više terminala za prihvatanje tečnog gasa, kako bi ta zemlja mogla prodavati veće količine u Evropi.
Jedan od razloga što se EU interesuje za ovaj konkretni projekat je što misli da će uspjeti veliki broj zemalja na ruti od Kaspijskog mora do južne Evrope priključiti na njegovu rutu.
Osim BiH, Srbije, Makedonije, Hrvatske, Crne Gore, Bugarske, Turske i Albanije, oni na ovaj projekat žele povezati i zemlje Bliskog istoka, centralne Azije, ali i istočnog dijela mediteranskog basena.
Osim što vjeruju da će tako smanjiti zavisnost tih zemalja od jednog snabdjevača, oni vjeruju da će se time podstaći i prelazak na ekološki prihvatljivije izvore energije, posebno kada se radi o termocentralama na ugalj koje mnogo zagađuju, a njihovo održavanje zahtijeva značajna sredstva, posebno kada se moraju primjenjivati tehnologije odsumporavanja.
Izvor: NN/ Dejan Šajinović