GLAS: U kolumni objavljenoj uoči izbora pozvali ste građane da stanje politike u BiH “promijene glasanjem, a ne okretanjem leđa”. To je u nekim političkim krugovima u Banjaluci protumačeno na način da pozivate građane da na izborima izaberu promjene, što je označeno kao miješanje u izborni proces. Čulo se da nemate pravo pozivati građane da biraju promjene jer praktično pozivate da glasaju protiv onih koji su trenutno na vlasti. Šta kažete na te tvrdnje?
SATLER: Nema takve fraze u blogu. U tekstu je poslata poruka ljudima da u što većem broju izađu na izbore. To je suština demokratije. Poziv je bio da se glasa po vlastitom nahođenju. Ako ljudi smatraju da isti treba da ostanu na vlasti, to je njihova odluka, ali postoji nešto, naročito među mlađim glasačima, a to je tvrdnja da ne mogu ništa promijeniti svojim glasom. To je pogrešno i opasno. Demokratija se sastoji od učešća i to je bio cilj poruke.
GLAS: Znači, demantujete optužbe o miješanju u izborni proces u BiH?
SATLER: Apsolutno. Ozbiljno shvatam posao diplomate. Poruka je bila jasna – doprinesite učešćem, a ne neučestvovanjem.
GLAS: Podržavate Centralnu izbornu komisiju (CIK) BiH. CIK, s druge strane, prema tvrdnjama iz Srpske, u postizbornom periodu povlači poteze koji nisu u skladu sa zakonom. Kako to komentarišete?
SATLER: Svrha pristupnog procesa i onoga šta radi EU je izgradnja institucija. Stub demokratije su institucije koje profesionalno obavljaju svoj posao. EU je zbog toga toliko pomagala i rad pravosuđa da biste na viši nivo podigli vladavinu prava. CIK je izuzetno važna institucija za sprovođenje izbora u BiH. Ima pravo i dužnost da preispita svaki navod o neregularnostima u izbornom procesu. To i rade sada. Prije dvije godine, kada su sprovođeni lokalni izbori u BiH, CIK je uspio da obavi dobar posao i mi se nadamo da će takav zaključak uslijediti i sada nakon izbora 2. oktobra.
GLAS: Podržavate djelovanje Kristijana Šmita koji na mjesto visokog predstavnika nije izabran na legitiman način i bez odgovarajuće odluke Savjeta bezbjednosti UN. Šta time postižete?
SATLER: EU i ja lično podržavamo Kancelariju visokog predstavnika jer je dio dejtonske strukture. Nije tajna da EU želi napredak BiH na evropskom putu i otvoreno smo govorili da želimo da vidimo više domaćih rješenja. Zbog toga smo sa američkim kolegama bili dio procesa izbornih i ustavnih reformi, ali, nažalost, nije došlo do kompromisa. Uglavnom, EU se zalaže za dosta više domaćih rješenja. Suština je da domaći političari i parlamenti donose odluke na putu BiH ka EU, što će na kraju i značiti manje međunarodne supervizije.
GLAS: Kažete da podržavate rad Kancelarije OHR-a, a Šmita?
SATLER: Da.
GLAS: Kako zemlja sa OHR-om može biti kredibilan pregovarač sa EU?
SATLER: Ovo je fer pitanje. I stoji ovo što sam ranije rekao, ali još nismo u fazi pregovora o članstvu u EU, već u fazi kada je preporučen kandidatski status. To je pozitivan korak i ta poruka je veoma glasno rečena. Evropska komisija jeste spremna da sa BiH krene dalje.
GLAS: Evropska komisija je preporučila da BiH konačno dobije status kandidata za članstvo. Zbog čega se toliko čekalo na taj potez i šta se promijenilo prethodnih dana i sedmica u odnosu na ranije godine kad su iz Brisela stalno stizale poruke da se još nisu stekli uslovi za to?
SATLER: Tri glavne okolnosti su uzete u obzir. Prvo, šta su nadležni u BiH uradili tokom tri godine, odnosno od Mišljenja Evropske komisije 2019. Urađeno je šest, sedam stavki od 14 ključnih prioriteta. Bilo je pomaka kao što je dogovor u Mostaru, nova strategija za rad na predmetima ratnih zločina, bilo je napretka u sektoru javne uprave, usvojen je Zakon o javnim nabavkama. Tako da je bilo pomaka, iako bi u Briselu možda rekli da je bilo nedovoljno. I zaista, ako pogledate izvještaj za prošlu godinu, u pravu ste, jer nije učinjeno dovoljno. Ali, sagledavan je duži period. Drugi razlog je geopolitički momenat. Nalazimo se u jednoj novoj eri nakon ruske invazije na Ukrajinu. U Evropi smo stali rame uz rame jedni uz druge, ali i uz zemlje zapadnog Balkana i uspijevamo zajedno koračati kroz ovu krizu. A kao treće, ovo predstavlja i zadatak za one koji će formirati vlast, odnosno vlade i parlamente nakon ovih izbora na svim nivoima. Očekujemo da će brže raditi i ispuniti očekivanja građana koji od vlasti očekuju da ih povedu ka EU.
GLAS: Znači, i rusko-ukrajinski sukob je uticao na odluku jer su se, nakon davanja statusa kandidata Ukrajini prema skraćenoj proceduri, mogle čuti kritike da je i BiH to zaslužila, a nije dobila.
SATLER: Geopolitička situacija je realnost. Niko ne živi u vakuumu. 27 zemalja članica je uzelo u obzir dešavanja u svijetu prilikom donošenja ove odluke.
GLAS: Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija istakao je tokom razgovora sa evropskim komesarom za proširenje da je izvještaj Evropske komisije za BiH u značajnom obimu tendenciozan i neobjektivan, te da ne doprinosi unapređenju odnosa u BiH. Iznesene su optužbe da Srpska blokira zakonodavne i izvršne institucije na nivou BiH. Da li je Srpska zaista problem i jedini u BiH?
SATLER: Pričao sam sa predsjedavajućim Tegeltijom, sa kojim imam korektan odnos. Uspjeli smo da završimo određene stvari zajedno, ali sam ga podsjetio da će, ako pažljivo pročita taj, istina, poduži izvještaj, vidjeti da je poprilično izbalansiran. Da, govori se o blokadama i da su velikim dijelom dolazile iz Republike Srpske. Blokiran je bio rad Parlamenta, Predsjedništva BiH, ali ako se pogleda ostatak izvještaja, vidi se da je dosta kritika usmjereno i prema FBiH, gdje je tehnička vlada od 2014. Nova vlast nikada nije konstituisana, a građani su izašli na izbore. Kritikovano je i neimenovanje sudija u federalnom Ustavnom sudu, tako da je kritika bila ravnomjerno usmjerena i prema drugim dijelovima zemlje. S tim ni kritika prema EU, s te strane, ne stoji. U našem interesu je da BiH u potpunosti krene naprijed.
GLAS: Možda su se kritike prema Srpskoj glasnije čule?
SATLER: Treba pročitati cijeli izvještaj. On je izbalansiran. Citirane su dobre i loše stvari, navedeno gdje je ostvaren napredak. Usklađenost sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU je porasla na više od 80 odsto, što je više nego u nekim susjednim zemljama. Nama se prebacuje i da, kao, dajemo izvjesnu ocjenu samo zemalja koje su dio pretpristupnog procesa. Riječ je o metodologiji koju EU koristi uspješno 30 godina. Politika proširenja je najuspješnija politika EU. Porasli smo sa šest na 27 zemalja članica i sve su ostvarile prosperitet. Izvještaj koji se traži od zemalja koje su u ovom pretpristupnom procesu je tražen i od ostalih koje su kroz to prošle, ali podnose ih i naše zemlje članice.
Inat
GLAS: Nešto duže od tri godine ste specijalni predstavnik EU i šef Delegacije EU u BiH. Kakve ste utiske za to vrijeme stekli o domaćim političarima, ali i o običnom narodu, mentalitetu, kulturi u ovom dijelu Evrope?
SATLER: Moj posao specijalnog predstavnika je jedan od najfascinantnijih koje imamo u sistemu EU, ali i jedan od najtežih. Ipak, radost koju mi donosi nadmašuje sve poteškoće tokom rada. Srećem različite ljude. Vidio sam šta rade i koliko uspiju da nadmaše mogućnosti, te postignu više nego što bi se i moglo očekivati od jedne relativno male zemlje sa nešto više od tri miliona stanovnika. I to u svim oblastima, od sporta, muzike, filma, teatra, uspjesi i rezultati su izuzetni.
GLAS: Šta biste izdvojili kao najfascinantnije?
SATLER: Pomenuo sam neke stvari, ali ta energija, snaga, posvećenost i jako je teško reći odakle sve dolazi. Imate možda u tom nekom svom genetskom bazenu nešto što vas čini uspješnim, ali ima i ono nešto što ovdje zovete “inat”. Možda je to dio objašnjenja, u pozitivnom smislu. Vidi se ta posebna volja za uspjehom i prevazilaženjem određenih poteškoća.
(Glas Srpske)