Jod je hemijski element neophodan za razvoj i funkcionisanje našeg organizma. Jod čini sastavni dio hormona štitaste žlijezde kroz koje ostvaruje svoje uloge.
Ovaj hemijski element određuje količinu stvaranja hormona štitne žlijezde koji kontrolišu promet i iskorišćavanje hranljivih materija u tijelu – metabolizam.
Metabolizam obuhvata rad organa i procese u organizmu, uključujući apsorpciju hrane, ciklus spavanja, pretvaranje kalorija iz hrane u životnu energiju. Jod se ugrađuje u hormone štitne žlijezde – tiroksin i tri-jod tironin i utiče na rad srca, krvni pritisak, tjelesnu težinu i temperaturu tijela. Od svih brojnih funkcija u organizmu najznačnija uloga joda je u razvoju mozga.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nedostatak joda je najčešći pojedinačni uzrok duševne zaostalosti u svijetu.
Jod je vrlo efikasan u prevenciji i liječenju fibrocistične bolesti dojki koju karakteriše formiranje bolnih kvržica, kao i za liječenje policističnih jajnika. Jedno od važnih svojstva joda je njegovo antikancerogeno djelovanje. Prema najnovijim istraživanjima jod izaziva apoptozu ili programirano odumiranje ćelija raka.
Minimalne dnevne potrebe joda kod odraslog čoveka iznose 150 mikrograma, a u trudnoći i dojenju te potrebe se kreću i do 300 mikrograma dnevno.
U Japanu i u Skandinaviji dnevni unos joda je najveći i često iznosi nekoliko grama (dakle 1000 puta veći od zvaničnih preporuka). Istovremeno u ovim zemljama je najrjeđa pojava maligniteta štitaste žlijezde, dojke i polnih organa. Ovo su ujedno i zemlje sa najvišim standardom života.
Jod takođe otklanja štetne materije iz organizma: fluoridi, olovo, živa, bioloških toksina.
Joda najviše ima u hrani morskog porijekla (bijeloj ribi, algama, školjkama…), manje u mliječnim proizvodima ili prirodni izvor joda mogu da budu i vode bogate ovim hemijskim elementom.
Izvor: Novosti