Naime, kako je “Nezavisnim” potvrđeno iz Centralne banke (CB) BiH, naša država u naredne četiri godine, uključujući 2019, MMF-u mora vratiti 422,75 miliona SDR-a (specijalnih prava vučenja), koji u odnosu na KM ima orijentacioni kurs 1:2,5. Prema jednostavnoj računici, BiH tako u istom periodu ovoj međunarodnoj finansijskoj instituciji mora vratiti tačno 1,056 milijardi KM (s kamatama oko 11 miliona više), upravo onoliko koliko iznosi zahtjev za novi kreditni aranžman.
Slučajnost ili ne, ali ovi podaci mogu izazvati sumnju u namjeru da se novim kreditom, faktički, samo reprogramira postojeći dug (kredit), iako je poznata složenost problema s kojima kubure entitetski budžeti, na šta se osvrće i Predrag Duduković iz Udruženja ekonomista RS (SWOT).
“Vjerujem da su ove cifre ipak slučajnost. Svakako mislim da će se novim kreditom dio duga reprogramirati, ali je problem velike javne potrošnje u BiH.
Problem je tekuće likvidnosti budžeta”, ističe Duduković. Kaže da bi bilo velikih problema u isplatama za javnu potrošnju da novi kredit nije obezbijeđen.
“Krediti bi se svakako vraćali iz tekućih priliva, ali nekim kategorijama bi morale da kasne isplate. Zbog toga mislim da je ovo definitivno neophodan kredit, čija prva tranša vjerovatno neće biti prije jula i bojim se da ćemo već do tada imati problema u budžetima”, zaključuje Duduković.
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, inače doktor ekonomije, jedan je od najpozvanijih za iznošenje stava o novom kreditu. Tako, prema Ivaniću, ove cifre samo znače “da se zadužujemo da bi se vraćali dugovi”.
“Mi novim dugovima vraćamo stare; struktura našeg duga je veoma loša”, ističe on.
Na pitanje kako bi uopće budžeti i institucije preživjeli u sadašnjim okolnostima, a bez novog kredita, odgovara da će ova sredstva samo malo ublažiti postojeće stanje.
“Da nije ovog kredita, oni bi sredstva morali naći iz tekućih prihoda.
Ali postoje i drugi dugovi koji se moraju vratiti, na primjer obveznice, trezorski zapisi. Ovo jeste mala pomoć, ali nije dugoročno rješenje”, zaključuje Ivanić.
Vjekoslav Domljan, profesor i ekonomski ekspert iz Mostara, upozorava da je BiH “u zamci srednjeg dohotka” jer ne ulaže u istraživanja i razvoj, nema politiku inovacija i produktivnosti, ni strategiju i politiku zaposlenosti.
“BiH stoga ostaje da tavori i klizi ka zemljama niskog dohotka. Krediti MMF-a to klizanje, površno promatrano, odgađaju, a suštinski vuku dublje u krizu. Odgađanje strukturnih reformi ima cijenu, koja se kreditima MMF-a samo povećava”, zaključuje Domljan.
Pojašnjava kako ćemo znati da su strukturne reforme otpočele onda kad se efikasnost javnog sektora bude povećavala i kad prestane vrijediti “meko budžetsko ograničenje”.
“A ono znači da institucije javnog sektora ne plaćaju svoje račune, što je deža vi politika iz doba socijalizma od kojeg se javni sektor BiH znatnije udaljio. Krediti MMF-a bi mogli značiti predah kad bi vlasti imale jasan plan reformi u oblasti javnog i fiskalnog sektora i sektora poduzeća”, zaključuje Domljan.
Nezavisne Novine