Istraživanje koje je rađeno 2018. na 1.009 odraslih osoba u SAD-u ustanovilo je da je to najpopularnija dijeta.
Prema istraživačima s Univerziteta Vanderbilt u Nashvilleu, na nakupljanje kilograma može utjecati ne samo na broj kalorija koje čovjek unese, već i to kada ih konzumira.
“Postoji puno studija i na životinjama i na ljudima koje sugeriraju da se ne radi samo o tome koliko jedete, već i kada jedete”, objašnjavaju profesor Carl Johnson, autor studije i Cornelius Vanderbilt, profesor bioloških nauka.
Kako bi testirali ovu hipotezu, istraživači su pratili metabolizam šest ljudi kada su jeli obroke u različito doba dana. U jednoj od sesija učesnici su jeli doručak, ručak i večeru. U drugom terminu učesnici su preskočili doručak, ali dobili su i dodatni obrok kao kasnu večernju užinu.
Istraživači su pratili metabolizam učesnika koristeći Vanderbiltovu komoru za metabolizam ljudi kako bi im omogućili stalna mjerenja brzine metabolizma i raspada ugljikohidrata i masti.
Istraživači su otkrili da, iako imaju stalni unos kalorija i nivo aktivnosti, vrijeme unosa hrane znatno je utjecalo na to koliko masti sagorijevaju učesnici.
“Ovo potvrđuje da vrijeme obroka tokom dnevnog i noćnog ciklusa utječe na to da se konzumirana hrana koristi u odnosu na skladištenu i da će svaka hrana koja je unesena prije spavanja odgoditi sagorijevanje masti tokom spavanja”, objašnjava autor studije Kevin Kelly.