Miroslav Gojković, vlasnik antikvarijata “Ramajana”, jedinog u Banjaluci i jednog od rijetkih u Bosni i Hercegovini u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kaže da su njemački rječnici i “Njemački u 100 lekcija” najprodavanije knjige u posljednjih deset godina.
Gojković, koji za sebe kaže da je filozof u antikvarijatu, ovim poslom počeo se baviti kao student, prodajući knjige iz lične biblioteke kada bi ostao bez novca, a s vremenom je shvatio da tako može i zaraditi.
Ljudi ipak, i dalje čitaju
U radnji otvorenoj prije više od godinu dana trenutno u ponudi ima 7.500 naslova i još 12.500 u internet prodaji.
“Prodaja funkcioniše kako koji mjesec, jedan mjesec bude ekstremno dobro i mi se pitamo da li je moguće da ljudi toliko vole knjige, a drugi mjesec funkcioniše kao da smo negdje na nekoj njivi između Laktaša i Srpca”, navodi Gojković.
Posla ima, iako BiH i u ovom slučaju zaostaje za susjednim zemljama Srbijom ili Hrvatskom. Prema njegovim riječima u Srbiji je sve više izdavačkih kuća i sve više se knjiga štampa, a to ne bi to bilo tako da ne postoji potražnja i potreba.
“Vječita je ta priča da li ljudi čitaju ili ne, ali ljudi definitivno čitaju od tridesetih pa na više. Još uvijek ljudi pišu magistarske radove, doktorate, ima ljudi koji vole lijepu književnost, naučne radove”, kaže Gojković.
Izdavačke kuće i knjižare antikvarijatima u BiH ne predstavljauju konkurenciju.
“Oni imaju određeni spektar knjiga, mi smo antikvarijat, imamo polovne i stare knjige iz 18., 19. vijeka i knjige kojih nema više na tržištu, koje su štampane prije rata… Knjižare trenutno i u Banjaluci i u Sarajevu su više komercijalnog tipa, prodaju samo ljubiće i slično tome, knjige sa šarenim koricama. Tako da dobro nam je svima”, kaže Gojković.
Interesovanje za stručne knjige
U ovom antikvrijatu ponosni su na enciklopediju, prvu koja je izdana u na prostoru bivše Jugoslavije, u Osijeku 1730. godine, kao i “Njemačko- francuski rječnik” iz 1694. koji je bio u posjedu zagrebačke poznate slikarke Mare Etinger.
“Imamo dosta naslova a kraja 19. vijeka koji imaju veliku kulturološku vrijednost. Enciklopedija vrijedi oko 2.000 eura, rječnik oko 300 eura, a za ostale naslove iz 19. vijeka, velike su razlike u cijenama, ima onog što je recimo izdato 1850. godine što vrijedi 10 KM i onih koje vrijede 200, 300 ili 500 KM”, navodi Gojković.
Rjetka izdanja se rijetko i traže, a u banjalučkom antikvarijatu najviše se prodje ozbiljna, klasična književnost, od Knuta Hamsuna, Dostojevskog, Tolstoja… a traže se i lektire.
“Njemački rječnici najviše, to su ubjedljivo najprodavanije knjige zadnjih deset godina i ‘Njemački u 100 lekcija’. Prodajemo klasike iz istorije, filozofije, sociologije”, kaže Gojković
Prema njegovim riječima često se traže i stručne knjige, pravo, biologija, matematika.
“Više se traže društvene nauke, najviše istorija, ne znam da li su naši ljudi u potrazi za samim sobom, identitetom ili čim, ali istorija se ubjedljivo najviše prodaje”, ističe Gojković.
Obzirom da na ovom mjestu građani mogu prodati svoje knjige Gojković je istakao da najčešće otkupljuje stručnu literaturu, a da knjige koje se sporo prodaju, a lako nabavljaju uglavnom odbija
“Nudi se svašta, dođu ljudi pa vam ponude neku staru svoju biblioteku ili su je od nekog su naslijedili koja je predivna, a desi se i da donesu starog papira”, priča Gojković.
O uticaju modernog vremena i tehnologija na ovaj posao Gojković kaže da bez web shopa ne bi bilo moguće funkcionisati
“Primjeti se da mladi, tri do pet posto, čak i studenata i srednjoškolaca kupuje knjige i da navraćaju. Oni koji vole – baš vole, ali je većina onih koji su na telefonima”, smatra Gojković.
Znatno zaostajemo za regionom
Govoreći o kulturi čitanja u BiH Gojković je naglasio da je prema pokazateljima i statistikama ona manja i lošija nego u Srbiji i Hrvatskoj.
“Ima ono što kaže Zlatko Crnković u ‘Knjige mog života’ da je i prije rata bilo najteže knjige prodati u Bosni, a još teže ih naplatiti. Ali, uvijek postoje ljudi koji vole knjige, pristojni ljudi, koji za nečim tragaju, za sobom, ili za znanjem, koji su radoznali, željni, posebno od sredine tridesetih i starijih”, dodao je Gojković.
Kada su u pitanju antikvarijati u BiH, prema riječima Gojkovića i tu kaskamo za regionom, kao i u izdavaštvu. Istakao je da postoje dva antikvarijata u Sarajevu i jedan polu antikvarijat-polu knjižara u Prijedoru, dok na primjer Zagreb ima deset antikvarijata, Rijeka, koja je manja od Banjaluke – dva ogromna, dok ih Beograd ima manje od Zagreba, ali nude nevjerovatan duhovni, kulturološki i estetski doživljaj.
“Recimo u Budimpešti koja ima dva miliona stanovnika, koja je kao Beograd, a ima 150 antikvarijata i po tome možemo ocjeniti gdje smo mi. Dobri smo, divni smo, ali ima nekih stvari gdje bi se mogli popraviti”, dodao je Gojković.
(Anadolija)