Rusija trenutno okupira skoro 20 odsto ukrajinske teritorije, 11.677 kilometara kvadratnih, uključujući Krim i dijelove Donbasa na istoku Ukrajine koji su okupirani od 2014. godine.
Mape pokazuju nad kojim bi dijelom ukrajinske teritorije Rusiji ostala kontrola ukoliko bi se sporazumom zamrzao rat u Ukrajini, koji će uskoro da zaokruži treću godinu.
Danas se u Minhenu održava ključni, potencijalno sudbonosni sastanak o sukobu u Ukrajini, a nakon dugog telefonskog razgovora između američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina mnogi strahuju da će se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegova zemlja suočiti sa teškom, novom realnošću.
Budućnost Ukrajine je glavna tačka dnevnog reda Minhenske bezbjednosne konferencije nakon što su se Tramp i Putin obavezali da će raditi zajedno na okončanju sukoba između Rusije i Ukrajine.
Američku delegaciju u Minhenu predvodi američki potpredsjednik Džej Di Vens, inače kritičar pomoći Ukrajini od strane prethodne administracije Džoa Bajdena.
On će se, kako se očekuje, na marginama dvodnevnog skupa sastati sa Zelenskim danas u 17 sati. Očekuje se da će se tokom razgovora Vensa i Zelenskog otkriti bar malo detalja o Trampovim idejama o rješenju sukoba u Ukrajini pregovorima.
Državni sekretar SAD Marko Rubio rekao je da je konferencija prilika za američke zvaničnike da “izlože širok put napred” prema Ukrajini.
“Ukrajina spremna na pregovore”
Zelenski je ranije ove nedjelje rekao da, ukoliko Tramp povuče podršku Ukrajini, Evropa sama neće moći da popuni prazninu.
– Bezbjednosne garancije bez Amerike nisu stvarne bezbjednosne garancije – rekao je on Gardijanu u utorak.
Zelenski je naglasio da je spreman na pregovore, ali da želi da Ukrajina to učini sa “pozicije snage” i rekao da će američkim kompanijama ponuditi unosne ugovore o rekonstrukciji i ustupke za investicije.
– Oni koji nam pomažu da spasimo Ukrajinu imaće priliku da učestvuju u njenoj obnovi zajedno sa ukrajinskim preduzećima. O svim ovim stvarima spremni smo da pričamo detaljno – rekao je on.
Zelenski je takođe rekao da je Ukrajina otvorena za ulaganja svojih saveznika i za mogućnost da isporuči rijetke minerale SAD u zamjenu za američku pomoć, vrijednu skoro 300 milijardi dolara.
Razmjena teritorija
Takođe, prema navodima Zelenskog, ako Tramp uspije da dovede Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto, Kijev planira da ponudi Rusiji direktnu razmjenu teritorija, odustajući od zemlje koju drži u ruskoj oblasti Kursk od pokretanja iznenadne ofanzive tamo prije šest mjeseci.
– Zamijenićemo jednu teritoriju za drugu – rekao je on, dodajući da ne zna koji deo okupirane teritorije će Ukrajina da traži zauzvrat.
Rusija je ovo odbila. Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev ocijenio je da je izjava Zelenskog o mogućnosti razmjene teritorija između Rusije i Ukrajine “besmislica”.
Zelenski je u petak, po dolasku u Minhen, ponovio je da Ukrajina želi da bude članica NATO i da nikada neće priznati okupirane teritorije kao dio Rusije.
Šta bi Tramp mogao da ponudi
Volstrit žurnal je krajem prošle godine, pozivajući se na izvore bliske Trampu, prenio da savjetnici novoizabranog predsjednika nude zamrzavanje rata duž prve linije, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitarizovanu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina.
Dok Zelenskog u Minhenu ne očekuje nimalo lak zadatak, analitičari govore o tri opcije za mir – “dobroj, lošoj i najgoroj”, te ističu da će situacija zavisiti od Trampovih pregovaračkih sposobnosti.
Pri tome je “dobra opcija” mir sa zamrznutim linijama fronta i garancije za Ukrajinu, “loša” uključuje prekid vatre sa zamrznutim linijama fronta, bez garancija za Ukrajinu, a treća – koje se svi plaše – mir po željama Rusije.
Koji dijelovi Ukrajine bi pripali Rusiji
Ako bi zaista došlo do zamrzavanja linija fronta – sa ili bez garancija – mape najbolje govore kako bi prošla Ukrajina a kako Rusija.
Prema pisanju Politika, pod kontrolom Rusije ostao bi dobar dio ukrajinske teritorije.
Rusija je 2014. zauzela Krim, a proruske separatističke grupe teritoriju na istoku, prije početka šire invazije 24. februara 2022. kad je Moskva osvojila još više teritorije na istoku i jugu Ukrajine.
Inicijalni Putinov plan da zauzme Ukrajinu za nekoliko dana završio se katastrofom već u martu 2022. Kako je invazija uzela maha, Rusija je u septembru 2022. jednostrano anektirala četiri ukrajinske oblasti – Zaporožje, Herson, Donjeck i Lugansk, iako ih danas ne kontroliše u potpunosti.
Putin je takođe upozorio Kijev da se mora povući iz sva četiri regiona ako želi da započne pregovore za okončanje rata.
Ukrajina je od 2022. oslobodila 42.000 kvadratnih kilometara okupirane teritorije, ali malo toga od 2023. Tokom ljeta i jeseni 2024, situacija na bojnom polju se značajno pogoršala za Kijev, na stranu njihov upad u rusku Kursku oblast prošlog avgusta, pošto je Rusija počela da zauzima teritoriju bržim tempom.
Pobjeda Trampa na predsjedničkim izborima u Americi 2024, imajući u vidu da je otvoreno kritikovao američku vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini, stavila je budućnost Ukrajine na ozbiljnu kocku.
Prema Politiku, Rusija trenutno okupira oko 18 odsto ukrajinske teritorije (11.677 kilometara kvadratnih), uključujući Krim i dijelove Donbasa na istoku Ukrajine koji su okupirani od 2014, piše Blic.
Srpskainfo.com (Foto: arhiva)