Društvenim mrežama posljednjih dana širi se mem koji poručuje da su vrućine sa kojima se trenutno bori velik dio svijeta na sjevernoj hemisferi nešto što je tek uvod u ono što nas čeka.
Konkretno, u memu se animirani lik Bart Simpson žali da je ovo najvrelije ljeto njegovog života, a njegov otac Homer odgovara tumačenjem da je to najhladnije ljeto ostatka njegovog života. Nameće se pitanje koliko je i šta je točno u ovom memu.
Naime, svima je jasno da se uvijek može naći period u godini koji će biti hladniji od istog razdoblja u prethodnoj.
S druge strane, takođe je svima evidentno da su sva godišnja doba, uključujući i ljeta i zime, sve toplija.
Prognostičar HRT-a Izidor Pelajić kaže da je mem simpatičan.
“On je klimatološki korektan, ali ne i precizan jer između klimatologije i meteorologije ipak postoje razlike”, kaže Pelajić.
“Dok je meni kao sinoptičaru u proljeće sasvim OK da ujutro bude 0℃, a poslijepodne 20℃ te da se temperatura u danu promijeni za 30-ak stupnjeva, klimatolozi koji promatraju srednje vrijednosti u dekadi ili čak u nekoliko dekada gledaju desetinke stupnjeva kao značajnu promjenu. Zato možemo očekivati da će biti i hladnijih i toplijih dana, tjedana, mjeseci, pa i sezona, ali će hladniji biti rjeđi od onih toplijih, pa će promatrano na vremenskoj skali od 30-ak godina biti ovako kako mem kaže”, tumači Pelajić.
Klimatolog, atmosferski fizičar Branko Grisogono s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu ističe da je pogrešno tvrditi da će svako sljedeće ljeto biti toplije od prethodnog, prenosi Index.hr.
“To nijedan klimatski scenarij ne pokazuje, a to ne govore ni Međuvladin panel za klimatske promjene ni izvještaji Svjetske meteorološke organizacije. Dakle, to ne govore relevantne institucije. Ideja je da postoji trend zagrijavanja koji se očito pojačava, naročito u moru”, navodi on.
Na to zagrijavanje djeluju i razni drugi efekti koji mogu pridonijeti vrućinama u nekom trenutku, kao što su El Niño, solarni maksimum ili razne oscilacije. Na globalno zagrijavanje biće superponirani različiti uticaji i interne klimatske varijacije kao što su sjevernoatlantska oscilacija, arktička oscilacija i višedekadna atlantska i pacifička oscilacija te oscilacija u Indijskom okeanu.
“Dakle, statistički je pogrešno prikazivati klimatske promjene kao nešto što se događa nekim monotonim usponom. Isto tako se otapanje leda ne kreće jednolikom brzinom. To je previše pojednostavljeno. Točno je da će standardna odstupanja jačati jer će u atmosferi biti sve više energije”, poručio je Grisogono.