Zasjedanje počinje sjednicom Biroa Izvršnog savjeta Uneska koji će u srijedu razmatrati preliminarni dnevni red, ali će odluka o konačnim temama za raspravu biti donesena na prvoj plenarnoj sjednici 12. oktobra, piše “Danas”.
Da bi se zahtjev Kosova našao na dnevnom redu potrebna je većina glasova Izvršnog savjeta.
“Srbija će se usprotiviti stavljanju kosovskog zahtjeva na dnevni red, kao i članstvu Kosova u Uneskou”, rekao je nedavno ministar spoljnih poslova Ivica Dačić. On je rekao da su 32 zemlje od 58 članica Izvršnog savjeta priznale Kosovo, a 26 nisu.
“To znači da nas čeka teška borba za zaštitu naših interesa. Svi u svijetu sa kojima smo razgovarali u Unesko o našem kulturnom i vjerskom nasqeđu na KiM, svi su saglasni sa našom argumentacijom, ali postoji velika razlika između verbalne saglasnosti i formalnog odlučivanja, imajući u vidu da su te zemlje priznale nezavisnost Kosova”, kazao je Dačić.
Stav Beograda je da o tom zahtevu ne treba razgovarati dok se o tome ne bude riječi u Briselu, jer smo se na samom početku dogovorili da to bude jedna od tema dijaloga, rekao je Dačić. “Zbog toga smatramo da je štetno za dalji dijalog Beograda i Prištine da se o ovoj temi odlučuje na osnovu jednostranih poteza Prištine i na osnovu preglasavanja u Unesko”, rekao je Dačić.
Priština navodno namjerava da iskoristi mogućnost koja postoji u Ustavu Uneska da do članstva dođe preko odluke Generalne konferencije (predstavnici država-članica), a na preporuku Izvršnog savjeta. Za preporuku je potrebna prosta većina Izvršnog savjeta a za odluku o prijemu dvotrećinska većina prisutnih članica Generalne konferencije.
Ukoliko Priština dobije preporuku za Srbiju ne bi bilo dobro da veliki broj članica Generalne konferencije bude uzdržan jer se broje samo glasovi “za” i “protiv”, što bi Kosovu moglo da omogući da do većine dođe sa relativno malim brojem glasova.
Zasjedanje Generalne konferencije održava se do 3. do 18. oktobra. Unesko broji 195 punopravnih i 8 pridruženih država članica, a Izvršni savjet 58 članova (koje bira Generalna konferencija).
Dačić je rekao da formalno-pravno Kosovo nema pravo da bude članica Uneska, jer Ujedinjene nacije nisu dale takav prijedlog, dodajući i da su one odbile da podrže takav prijedlog Kosova.
“Suštinski, Kosovo ne ispunjava sve preduslove da može da postane članica Uneska zato što su objekti koji su pod svjetskom kulturnom zaštitom, zaštitom Uneska na Kosovu, proglašeni da su u opasnosti i to od onih koji žele da budu članovi Uneska”, rekao je Dačić.
Sve institucije Srbije angažovale su se u diplomatskoj ofanzivi da se spriječi prijem Kosova u Unesko, od predsjednika Srbije, vlade, Ministarstva spoljnih poslova do Srpske akademije nauka i umjetnosti i Srpske pravoslavne crkve.
Prijem Kosova u Unesko bila bi samouništavajuća odluka ove organizaje, rekao je Dačić, dodajući da bi to bilo apsurdno kao i kada bi neko predložio da Islamska država postane članica UNESKO.
On je izjavio je da će Vlada Srbije zatražiti da Unesko ne glasa o prijemu Kosova dok se o pitanju zaštite imovine Srpske pravoslavne crkve sa Prištinom ne razgovara u Briselu.
Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić je incijativu Prištine okarakterisao “vrhunskim cinizmom” i politički neodgovornu. “Oni koji to danas traže su glavni vinovnici razaranja stotina srpskih svetinja na Kosovu. Mislim da je sama ideja da oni koji su izašli iz rata kao ratni komandanti pa se onda presvukli i postali političari danas traže da upravljaju i odlučuju o svetinjama koje su dok su bili u uniformama razarali – to je vrhunac cinizma i političke neodgovornosti”, rekao je svojevremeno Đurić.
Sinod SPC generalnom direktoru UNESKO-a Irini Bokovoj poručio da bi eventualno usvajanje zahtjeva Kosova za članstvom u toj svjetskoj organizaciji imalo dalekosežne posljedice za samo hrišćansko kulturno nasljeđe i za perspektivu zajedničkog života Srba i Albanaca i drugih naroda na KiM u budućnosti.
U pismu Bokovoj, koje je potpisao patrijarh Irinej, Sinod podsjeća da su četiri objekta svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESKO- na Kosovu i Metohiji upisana kao “srednjovjekovni spomenici na Kosovu” svetinje Srpske pravoslavne crkve.
Pored njih, to se s pravom može kazati i za skoro sveukupno hrišćansko kulturno nasljeđe na ovom tlu, od četvrtog, a osobito od srednjeg vijeka pa do danas, navedeno je u pismu Sinoda.