Političke stranke i pripadnici organizovanog kriminala ponekad utiču na pravosuđe i na državnom i na entitetskim nivoima u politički osjetljivim slučajevima, a posebno onim koji se odnose na korupciju, stoji u najnovijem izvještaju Stejt departmenta o ljudskim pravima u BiH.
Uz napomenu da vlasti ponekad ne uspijevaju sprovesti sudske odluke, posebna pažnja skrenuta je na slučajeve napada na novinare i prijetnji novinarima, ističući napad na Vladimira Kovačevića, uz napomenu da je tužilaštvo taj slučaj okvalifikovalo kao pokušaj ubistva. Takođe, istaknuti su slučajevi pritisaka na novinare Suzanu Todorić-Rađen, Željka Raljića, blogera Slobodana Vaskovića, Sanela Kajana, Šteficu Galić, Arijanu Saračević-Helać i Lejlu Turčilo.
“Zastrašivanja i prijetnje novinarima povećavani su kako su se približavali oktobarski izbori, a u većini medijskih izvještaja dominirala je nacionalistička retorika”, istakli su oni. Kao poseban problem istaknuti su portali bez impresuma, javni servis u RS pod kontrolom vlasti i teorije zavjere koje su, kako je istaknuto, dominirale tokom cijele godine. Podsjetili su da je Klub novinara Banjaluka osudio tvrdnje Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika RS, da su novinari dobili specijalni trening u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Podsjećaju na izvještaj Savjeta Evrope o policijskoj torturi u policijskim stanicama u Sarajevu, Trebinju, Banjaluci, Lukavcu, Bijeljini i Mostaru.
“Izvještaji o zlostavljanju pritvorenika odnose se na šamare, udarce, udare bokserom, vezivanje lisicama bez osnova na duži period, lažna streljanja i korištenje elektrošokova. Tužioci i sudije rutinski su ignorisali ova dešavanja i nisu preduzimali akcije njihovog suzbijanja”, navedeno je u izvještaju. Dodali su da su ministarstva unutrašnjih poslova u FBiH i RS nakon pojava ovih tvrdnji obavijestila nadležne organe da su učinjeni napori da se nezakonska postupanja policijskih službenika mogu prijaviti na sistemski način. Naglasili su da postoji više ukazivanja na policijsku korupciju, ali da je usljed političkog pritiska spriječena primjena mehanizama koji bi te tvrdnje istražili. Poseban naglasak stavili su na pokret “Pravda za Davida” i smrt Davida Dragičevića, napominjući da je predmet okvalifikovan kao ubistvo, a da slučaj još nije riješen. Istakli su da je u decembru MUP RS zabranio okupljanja grupe tvrdeći da je prekršen zakon.
“Policija RS je prekinula okupljanje 25. decembra i tom prilikom uhapsila 20 pripadnika grupe ‘Pravda za Davida’, uključujući i dva člana PDP-a Branislava Borenovića i Draška Stanivukovića. Dio novinara i demonstranata je tvrdio da je policija koristila prekomjernu silu, te da fotografije s lica mjesta ukazuju na tačnost ovih tvrdnji”, navodi se u izvještaju. Osvrnuli su se i na izbore 2018, tvrdeći da postoje opravdane sumnje da su glasači zastrašivani i da je bilo slučajeva kupovine glasova. Kada se radi o izabranim funkcionerima, naglasili su da su često umiješani u slučajeve korupcije, a da kazni za počinjena djela nema.
(Nezavisne)