Posmatrane populacije divljih vrsta – sisari, vodozemci, reptili i ribe – u prosjeku su manje za 69 odsto od 1970. godine, ističe se u objavljenom izvještaju Svjetskog fonda za životinje (WWF) koji kaže da je stanje prirode ozbiljno narušeno i da je potrebno hitno očuvanje biološke raznolikosti.
Osvrćući se na nalaze “Izvještaja o stanju planeta”, generalni direktor WWF Internešenel Marko Lambertini rekao je da smo suočeni s dvije krizne situacije izazvane ljudskim djelovanjem: klimatskim promjenama i gubitkom bioraznolikosti, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija, prenosi Index.hr.
– Ovaj izvještaj iznosi šokantne brojke. Ako želimo da zaustavimo i preokrenemo gubitak prirode i osiguramo zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promjena sistema – poručio je.
Dosad najveća baza podataka koja obuhvata gotovo 32.000 populacija 5.230 vrsta, “Indeks života na planetu”, koji je u okviru izvještaja napravilo Londonsko zoološko društvo, pokazuje da je posebno oštar pad zabilježen među populacijama promatranih kičmenjaka u tropskim krajevima.
Izvještaj pokazuje kako su degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promjene i bolesti svuda u svijetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja.
Neki od ovih uzroka uticali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 odsto tokom posmatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 odsto u Aziji i Pacifiku. WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda jer je riječ o krajevima s najvećom bioraznolikošću na svijetu.
Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. posmatrane populacije divljih životinja u Južnoj Americi i u predjelu Kariba opale u prosjeku za 94 odsto.
Broj posmatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u prosjeku za 83 odsto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prijete posmatranim vrstama migratornih riba.
Lambertini je rekao kako će svjetski čelnici na konferenciji o bioraznolikosti COP15 u decembru imati priliku da obnove narušen odnos sa svijetom prirode i osiguraju održiviju budućnost uz ambiciozni globalni sporazum o bioraznolikosti, sličan Pariškom dogovoru.
– Neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno djelovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji dovode do gubitka prirode, i financijsku podršku zemljama u razvoju – dodao je.
Izvršna direktorka WWF Adrije Nataša Kalauz upozorila je kako su i naše velike zveri – vuk, medvjed i ris – suočeni s problemom opstanka, a more nam je skoro potpuno izlovljeno.
Poručila je kako je odgovornost na svima nama da nešto preduzmemo ako želimo zdravu planetu za buduće generacije. To uključuje dekarbonizaciju svih sektora, ali i promjenu načina kako proizvodimo i konzumiramo proizvode, stanujemo, biramo prevoz, hranimo se i kako upravljamo ograničenim prirodnim resursima.
(agencije)