Da je tako može se zaključiti iz posljednjih izjava predstavnika Bošnjaka i Hrvata, koji su komentarisali izjave Vlade Njemačke gdje su rekli da bi insistiranje na načelu “legitimnog političkog zastupanja naroda” moglo produbiti etničke podjele. Upravo na ovom legitimnom zastupanju naroda insistiraju Hrvati, koji pored zahtjeva da biraju svog člana Predsjedništva BiH žele i legitimne predstavnike Hrvata u Domu naroda Federacije BiH.

S druge strane, u SDA kažu da neće biti “reduciranja nadležnosti domova naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa”, a ovaj stav ponavljaju već godinama.

“Taj zahtjev HDZ-a je neprihvatljiv za SDA, na čemu uporno insistiramo i što jeste glavni kamen spoticanja u dugogodišnjim pregovorima sa HDZ-om”, rekao je Bakir Izetbegović, lider SDA, dodajući da je zahtjev SDA da svaki građanin na svakom pedlju zemlje ima jednaka prava, da može glasati za koga hoće i kandidovati se za svaku poziciju i da bez toga neće biti prihvaćene izmjene Izbornog zakona.

Kada je riječ o izjavama koje su došle iz Vlade Njemačke, u Ambasadi Njemačke u Sarajevu za “Nezavisne novine” su pojasnili da se tu radi o odgovoru Ministarstva spoljnih poslova Njemačke na poslaničko pitanje, izričito naglašavajući da se ne radi o dokumentu koji bi na temeljni način tretirao izbornu reformu u BiH.

I u Hrvatskom narodnom vijeću (HNS) komentarisali su izjave koje su došle iz Njemačke, naglašavajući da se radi o zlonamjernim interpretacijama i proizvoljnim tumačenjima.

“Ukoliko bi legitimno predstavljanje podrazumijevalo da Hrvati biraju samo Hrvate ili Srbi samo Srbe, takav model dodatno bi vodio u podjele i podrazumijevao još veću diskriminaciju u demokratskom i nacionalnom pogledu i bio poraz za evropsku BiH. Upravo je to srž poruke koja je upućena ispred njemačke savezne vlasti i u potpunosti podržavamo takve stavove”, rekli su u HNS-u.

I Dragan Čović, lider HDZ-a, u petak je govorio o legitimnom predstavljanju naglašavajući da mora postojati jasno opredjeljenje za to, ali i za konstitutivnost i federalizam, bez kojeg, kako je rekao, ovaj prostor ne može opstati.

“Hrvatski narod ne smije dozvoliti da bude naivan i izvan pregovaračkog stola”, rekao je Čović.

Upravo legitimno predstavljanje naroda u BiH najveći je kamen spoticanja prije svega u Federaciji BiH i o njemu će se najviše rasprave voditi pred Interresornom radnom grupom za izmjenu Izbornog zakona, koja tek treba da počne s radom.

Pojedini članovi Interresorne radne grupe kažu da je još rano govoriti o očekivanjima jer se ne zna ni kako će raditi ta radna grupa, ko će biti njen predsjedavajući te da li će svaki član te grupe imati mogućnost predlaganja svojih izmjena.

Takođe, jedno od pitanja koja će se postaviti biće sigurno i zahtjevi međunarodne zajednice u BiH da u Interresornoj radnoj grupi budu i predstavnici CIK-a, na šta sasvim sigurno neće pristati SNSD i HDZ, a što bi odmah na početku rada moglo dovesti do zastoja.

“Izmjene Izbornog zakona su bitne i značajne za sve u Bosni i Hercegovini, mada uslovljavanja koja se postavljaju i sa bošnjačke i sa hrvatske strane ne daju pretjerani optimizam”, rekao je Sredoje Nović, šef Kluba Srba u Domu naroda BiH.

Nezavisne novine