Da li je realno očekivati da u naredna dva do tri mjeseca dođe do izmjena Izbornog zakona, kako je to nedavno optimistično najavio lider HDZ BiH, Dragan Čović, ili će i naredni izbori u BiH proteći u sjenci postojećeg zakona.
Čović je, naime, nakon posljednjeg sastanka, koji je imao početkom juna sa koalicionim partnerima sa kojima čini vlast na nivou BiH, odnosno liderom SNSD Miloradom Dodikom i predsjednikom SDP Nerminom Nikšićem, rekao da je “obaveza parlamentarne većine da u roku od šest mjeseci nakon uspostave vlasti donese izmjene Izbornog zakona BiH”.
– Moguće da će prvi dio biti u tom Izbornom zakonu da dotaknemo nešto i oko izborne komisije, onih mehanizama koji osiguravaju provođenje izbora, ali svakako i sve druge teme koje trebamo kroz Izborni zakon riješiti, jer je naša obaveza šest mjeseci nakon uspostavljanja vlasti to završiti – rekao je Čović.
Hrvati u klin, Bošnjaci u ploču
Ako uzmemo u obzir da je nova vlast na nivou BiH formirana krajem januara, to onda znači da bi se već krajem jula, početkom avgusta, pred građanima trebao naći novi Izborni zakon BiH.
Da li je tako nešto moguće, ako se uzme u obzir da pregovori oko izmjene Izbornog zakona BiH traju već godinama, ali su intenzivirani u posljednje dvije godine, i do sada, bar javno, hrvatski i bošnjački političari nisu uspjeli da postignu konačan dogovor.
Hrvati žele da im se omogući legitimno predstavljanje na svim nivoima vlasti, prije svega u Predsjedništvu BiH, dok Bošnjaci žele brisanje etničkih prefiksa.
Osim u Predsjedništvu BiH, na „legitimnom predstavljanju“, hrvatske stranke insistiraju i kod izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH, a odatle i delegata u Dom naroda BiH. Bošnjački političari to, bar javno, odbacuju.
Ni brzo, ni lako
Poslanik US u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Milan Petković, ističe da je jasno da su potrebne određene izmjene i da određena materija nije dovoljno dobro definisana.
Kada će doći do izmjena ili da li će uopšte doći do donošenja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, kako kaže on, zavisi od stranaka koje čine vlast na nivou BiH.
– Postavlja se pitanje ko će biti predlagač tih izmjena, da li će to biti Savjet ministara ili poslanici iz vladajuće većine. Naravno, predlagači mogu biti i opozicioni poslanici – ističe Petković za Srpskainfo.
Izgleda da je stvarno bilo do Izetbegovića: Analiziramo da li je vlast na nivou BiH bolja bez SDA
Međutim, s obzirom da zna kako se teško donose odluke u parlamentu BiH, nije optimističan.
– Ne očekujem da će to biti brzo niti lako – ističe Petković.
Kozmetičke ili suštinske izmjene
Slično misli i poslanica PDP u Predstavničkom domu PS BiH, Mira Pekić, koja kaže da je Čovićeva izjava veoma optimistična.
Ona pita da li je Čović možda mislio na neke kozmetičke izmjene Izbornog zakona ili suštinske.
– Mislim da se mogu dogovoriti jedino oko nekih kozmetičkih izmjena. U priču oko izmjena Izbornog zakona treba da budu uključeni i vlast i opozicija, ali i predstavnici CIK BiH i dio nevladinog sektora. Postoje razni prijedlozi oko izmjena Izbornog zakona BiH i svi bi se trebali naći na dnevnom redu – kaže Pekićeva za Srpskainfo.
Podsjeća da je u prošlosti bilo više pokušaja dogovora oko izmjena Izbornog zakona ali da su oni propali.
– Stranke na vlasti, koje i nose najveću odgovornost, nisu uspjele da naprave nikakav dogovor oko izmena Izbornog zakona BiH. Mi iz PDP tražimo uvođenje novih tehnologija i skenera na biračka mjesta kako bi se onemogućile nepravilnosti i kako bi izborni rezultat održavao pravu volju građana – zaključila je Pekićeva.
Srpskainfo