Šta se to dešava u pozadini komunikacionih tehnologija? Koliko pozadinskih procesa postoji da bi se uspostavio jedan poziv ili poslala jedna poruka koji su kao i internet svakodnevica u životima modernog čovjeka?
Ova pitanja interesovala su od malih nogu i mlade m:tel inženjere Ivanu Popović i Jovana Sladojevića koji su vođeni ovim pitanjima upisali i završili Elektrotehnički fakultet u Banjaluci i zaposlili se u kompaniji koja i dalje prednost daje telekomunikacijama i svim onim što one nose.
Nakon prakse koju su obavljali u kompaniji Mtel, a tokom koje su se susreli prvi put sa određenim modernism tehnologijama, Jovan i Ivana započeli su svoje karijere na inženjerskim pozicijama. Jovan radi kao inženjer u Službi planiranja i optimizacije bežične pristupne mreže, a Ivana kao inženjer u Službi za eksploataciju i održavanje kablovske transportne mreže.
“U toku studija, pohađao sam Mtel program prakse koji mi je pomogao da stvorim bolji uvid u to koje sve tehnologije postoje u kompaniji, kao i način na koji se odvijaju poslovni procesi. Sve dok nisam konkurisao za obavljanje stručne prakse, nisam znao da IP/MPLS tehnologija postoji u Mtelu. Danas sam zaposlen na poziciji na kojoj skupa sa svojim kolegama vršim planiranje novih lokacija za proširenje bežične pristupne mreže (mobilne mreže), kao i na optimizaciji postojećih kapaciteta mreže u cilju poboljšanja korisničkog iskustva u pogledu prenosa govornog signala i mobilnih podataka “, o svom iskustvu u Mtelu ističe Jovan.
Ivana kaže da je kao prvu stanicu svoje inženjerske karijere odabrala Mtel iz razloga što smatra da u našoj državi za jednog inženjera telekomunikacija ne postoji bolji izbor. „Znala sam da po dolasku u ovu kompaniju dobijam svog mentora koji će me polako uvoditi u posao, a kao neko ko je završio smjer telekomunikacije i odmah našao posao u struci u kompaniji Mtel, mogu samo da pozovem kolege sa fakulteta da upisuju ovaj smjer jer se neće pokajati.
Kompanija Mtel ulaže u obrazovanje svojih zaposlenih, omogućavajući interne i eksterne obuke“. Iako je svjesna činjenice da većina njenih kolega u današnje vrijeme bira programiranje kao svoj put, iz svog iskustva poručuje da se i od smjera telekomunikacija može jako dobro živjeti i napredovati, bilo da se odlučite ostati u svojoj država ili ići dalje. „Nema zime za inženjere telekomunikacija, jer na kraju krajeva, neko mora i da prenosi podatke našim kolegama programerima“, poruka je Popovićeve.
Opšti tehnološki razvoj društva je doveo do rastuće potrebe i popularnosti razvoja softvera i softverskog inženjerstva, tako da često „programiranje“ doživljavamo kao sinonim za inženjersku djelatnost današnjice. U ovom smislu u drugi plan stavljamo inženjere koji su zaslužni za komunikaciju između softvera, aplikacija, baza podataka, uređaja i na kraju komunikaciju između nas ljudi, a to su inženjeri koji se bave telekomunikacijama, inženjeri poput Ivana i Jovane.
Telekomunikacije su bile „perjanica“ tehnološkog razvoja mnogo prije nego što je razvoj softvera postao toliko prisutan i popularan. Telekomunikacioni sistemi i servisi su baza koja je nužna da bi se softveri mogli razvijati i koristiti, a opšti razvoj tehnologije doveo je do toga da kvalitet i savremenost sistema na kojima rade inženjeri u Mtelu bude referentan bilo kojem drugom svjetskom telekomu.
Za razliku od ne tako davne prošlosti kada su se telekomunikacije bazirale na fizičkim elementima TK mreže, danas su u fokusu IP mrežne tehnologije (MPLS, DWDM, IMS), Big Data, Cloud infrastruktura i servisi, Internet of Things i druge tehnologije koje dolaze.
Upravo zato, ove godine konkurs za m:stipendije koji je otvoren do kraja decembra 2022. daje prednost svima onima koji se odluče za smjer telekomunikacija, jer telekomunikacije će i u budućnosti nastaviti da prate opšti tehnološki razvoj društva, a naši inženjeri će i dalje aktivno učestvovati u izgradnji te budućnosti.
Više informacija o m:stipendijama potražite na linku mtel.ba/Stipendije!
M:Tel