Neizvjesnost nakon sprovedenih oktobarskih izbora i zastoj, pa čak i nazadovanje u reformama predstavljaju značajan rizik za bh. ekonomiju, navedeno je u najnovijem izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj regiona jugoistočne Evrope.
U izvještaju podsjećaju da su reforme u BiH usporile pred protekle izbore, a da je Međunarodni monetarni fond (MMF) stavio svoj program s BiH na čekanje zbog zabrinutosti u vezi s mogućim rastom javne potrošnje.
Iz svih ovih razloga, kako ističu, smanjili su svoju prognozu rasta bh. privrede u 2018. godini s prethodnih 3,3 odsto na tri odsto, ali su dodali da bi se moglo očekivati da u 2019. dođe do rasta na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Kao glavni faktor u ovom rastu u EBRD-u vide ulaganja u javnu infrastrukturu, ponajviše u ceste, podsjetivši da je s tim u vezi krajem prošle godine došlo do povećanja akciza na naftne proizvode, namijenjenog za izgradnju putne infrastrukture.
“Nivo investicija se popravio nakon određenog zastoja u 2017. godini usljed usvajanja amandmana oko akciza krajem 2017, što je stvorilo uslove za dalje finansiranje infrastrukturnih projekata”, naglasili su oni.
Ocijenili su da je rast u 2018. godini bio umjeren, te da je ekonomija u prvoj polovini godine rasla po stopi od 2,9 odsto, a glavni faktor u rastu je, kako je navedeno, bio sektor usluga, posebno u domaćoj trgovini.
“I industrija je rasla dobro naslanjajući se na dobre rezultate postignute u prethodnoj godini”, istakli su oni.
Predviđaju da će nastavak izgradnje putne infrastrukture igrati pozitivnu ulogu.
Za razliku od BiH, ističu da je srpska ekonomija rasla po stopi od gotovo pet odsto nakon nešto sporijeg tempa u 2017. godini, a glavni faktor je, prema njima, nastavak ulaganja, posebno u putnu infrastrukturu.
EBRD kaže da je ekonomija Crne Gore rasla po stopi od 4,8 odsto, dok je makedonska ekonomija rasla po sporoj stopi od samo 1,6 odsto.
I ove godine jedna od najbrže rastućih ekonomija je bila ona u Turskoj, koja je, kako ističu u EBRD-u, ove godine rasla po stopi od 6,2 odsto, za razliku od 7,4 odsto u 2017. godini.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, kaže da je fascinira optimizam pojedinih funkcionera i međunarodnih predstavnika kada govore o reformama u BiH.
“Jednostavno postoji ogroman rascjep između usta punih reformi i nastojanja da se prikaže kako se u BiH sprovode reforme te tapkanja u mjestu i vraćanja unazad. To je slika stvarnog stanja u društvu”, istakla je ona.
Dodaje da je iluzorno od novih starih politika i političara, za koje ističe da suvereno vladaju političkim prostorom u BiH, očekivati mentalni zaokret i sprovođenje reformi.
“Regresivne snage ne mogu preko noći postati progresivne. Njihovom biću reforme nisu imanentne jer su stvorile sistem koji im odgovara i nemaju potrebu da čine korjenite promjene. Pitanje je samo da li su oni koji imaju optimističan pristup svjesni da su obmanuti i da nova vlast u suštini i većinom ima mehanizam blokade i u glavi i u političkom pristupu”, istakla je ona.
(Nezavisne novine)