Ivanić se, međutim, plaši da će to teško biti postignuto, s obzirom da su, kako navodi u razgovoru za Tanjug, odnosi unutar Bosne i Hercegovine loši, zbog čega već dugo nema usaglašavanja mnogih pitanja u Predsjedništvu, pa tako ni u vezi s posjetom Beogradu, čak ni i o tome koje su teme te posjete.
“Plašim se da ćemo u mnogim stvarima imati različite stavove, a za to krivac nije Srbija, već BiH”, kaže Ivanić za Tanjug i predviđa da će razgovori biti opterećeni nepostojanjem unutrašnje saglasnosti, ne samo u vezi sa pitanjima koja se tiču odnosa sa Beogradom, već mnogim pitanjima koja godinama stoje neriješena.
“Kao što su Mostar, različita viđenja Bošnjaka i Hrvata u odnosu na Izborni zakon BiH, stalne tenzije na relaciji Banjaluka-Sarajevo. Samim tim, i kada je riječ o posjeti Beogradu, nema jedinstvenog stava u nastupu”, navodi Ivanić.
Razgovor sam po sebi jeste značajan, tvrdi i nabraja da bi među važnim pitanjima trebalo da bude ono o granici između Srbije i BiH, ali i o ekonomskim odnosima, posebno o gradnji autoputa Beograd – Sarajevo.
Objašnjava da se kod pitanja granice pokazalo da za rješenjem postoji potreba, posebno na prostoru opštine Rudo, i to za otvoren, iskren razgovor koji, prema njegovom shvatanju, može da ima obostranu korist, jer u toj razmjeni “niko ne treba da dobije više”.
“U pitanju je prostor Republike Srpske gdje živi srpski narod. Postoji interes da se nađe obostrano prihvatlivo rješenje. Kada bi bilo dobre volje, to bi moglo da bude riješeno”, kaže Ivanić.
Na opasku da je predsjednik Srbije najavio da očekuje da će pitanje granice između Srbije i BiH biti riješeno do kraja godine, Ivanić kaže da se pribojava da to neće biti moguće, jer, tvrdi, bošnjački član Predsjedništva za to nije spreman.
“U medijima, pa i političkom ambijentu među Bošnjacima, pitanje granice se pretvara u pitanje da će neko nekog prevariti. Da će Srbija, kao, nešto uzeti, a ništa neće dati. Niko neće da čuje stav da je razmjena moguća samo ako kvadratni metar bude dat za kvadratni metar. I da to podrazumijeva saglasnost obje strane. Oni koji prave negativan ambijent štete BiH, jer bi valjda interes BiH trebalo da bude da jednom za svagda utvrdi granicu sa Srbijom. Time bi prestali bilo kakvi razlozi za neke sukobe u budućnosti”, uvjeren je Ivanić.
Međutim, dodaje da ne vidi još da za to ima spremnosti, a onda, kako kaže, bespotrebno se stvaraju tenzije i amosfera u kojoj se čini da nam više trebaju sukobi umjesto dogovora.
“Ali svakako ne treba odustati od dogovora, na njemu treba insistirati. Nadam se da će se jednog dana pojaviti bošnjački lider koji je spreman na taj dogovor. Jer takva vrsta dogovora jeste preduslov stabilnosti na prostoru cijelog Balkana”, smatra Ivanić.
Upitan mogu li se očekivati i neki novi konkretni dogovori vezani za privrednu saradnju, izgradnju autoputa Beograd- Sarajevo koji je podržala Turska, potpisivanje Sporazuma o saradnji između Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Srbije u procesu pristupanja EU, Ivanić odgovara da nažalost i pitanje autoputa prate duboke podjele unutar BiH.
“Nema saglasnosti oko trase ni unutar FBiH, ali ni unutar Republike Srpske. Dok se to pitanje ne riješi, ne očekujem konkretnije aktivnosti na tom planu. Plašim se da smo trenutno, kad je riječ o konkretnim dogovorima, na prilično udaljenim pozicijama”, navodi.
Kaže, međutm, da je privredna saradnja dobra, a pogotovo da imamo mjesta za proširenje saradnje kad je riječ o zajedničkoj turističkoj ponudi.
“BiH rezultate te saradnje osjeti možda i više od Srbije. Očekujemo da će ukidanje viza kineskim turistima donijeti pozitivne rezultate i Srbiji i BiH, ali se nadam da ćemo pojačati saradnju i u drugim oblastima, te da će političari u tom smislu umjesto smetnje, biti od pomoći privrednicima”, poručuje.
Na pitanje na čemu će on lično insistirati, najprije kaže da bi volio da je optimista, ali i da je činjenica da “trenutno imamo najvidljivije ispoljavanje duboke krize unutar BiH”, te da bez obzira što je pesimista nastaviće da insistira da pitanje granice bude riješeno, kao i da bude riješeno pitanje potraživanja potopljenih opština.
“Jako je značajno da se omogući Srbiji da bez problema može da koristi hidroelektrane u Zvorniku i Bajinoj Bašti, a istovremeno treba staviti tačku na pitanje prava opština iz Republike Srpske, odnosno BiH za nadoknadu za potopljeno zemljište”, smatra Ivanić i konstatuje da bi to bile vrlo praktične i korisne stvari.
Ivanić, inače, konstatuje da posjeta Beogradu dolazi u specifičnom trenutku zbog zategnutih odnosa koji su uslijedili nakon izjava bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića u vezi sa eventualnim priznanjem Kosova, zbog čega je, kaže, uvjeren da je sada najvažnije da politički odnosi budu vraćeni u normalu.
A upitan kako ocjenjuje atmosferu u Hrvatskoj, BiH i Srbiji poslije presuda Haškog tribunala, naročito načina na koji je komentarisana presuda čelnicima nekadašnje Herceg-Bosne i da li će o tome biti riječi na sastanku u Beogradu, Ivanić kaže da je atmosfera poslije presuda i unutar BiH, ali i regiona jako loša, te konstatuje da je evidentno da Haški tribunal nije doprinio pomirenju, već je uslijedilo vraćanje u prošlost, pojačavanje emocija i dizanje tenzija.
“S obzirom na to da se tokom mandata ispostavilo da se Haški tribunal više bavio politikom umjesto pravom, dobro je da završava mandat Tribunala”, konstatuje Ivanić i podsjeća da je Tribunal, prije presude Ratku Mladiću, Srbima izrekao pet doživotnih kazni i ukupno 758 godina zatvora, Hrvatima 166 godina, a Bošnjacima svega 41,5 godina.
Kad se, kaže, na ove stotine godina koje su dobili Srbi doda podatak da je Haški sud ukupno za sve zločine nad Srbima do sada izrekao svega 50 godina zatvora – to o ovom sudu dovoljno govori.
Posebno ga je, dodaje, iznenadila retorika u regionu, naročito od čelnika Hrvatske nakon presude u “slučaju Prlić”, kojom se Srbi čine odgovornim za sve.
“Radi se o pokušaju da se kompletna odgovornost prebaci na Srbe, iako je to apsolutna neistina i potpuno bespotrebno”, tvrdi Ivanić , te ponavlja da od susreta u Beogradu očekuje prije svega da se strasti smire i vjeruje da je najvažnija stvar da politički odnosi budu vraćeni u normalu.
Nezavisne novine