“Pokušaji da se BiH uvuče u NATO sve su energičniji, ali bar jedan dio te zemlje je protiv toga”, kaže ruski ambasador u BiH Petar Ivancov u inetvjuu za Sputnjik.
Ivancov ističe da je ruski uticaj prisutan u BiH, ali da u tome ne vidi ništa loše.
– Uticaj nije tako loša stvar. Sve zavisi od toga kakvim ciljevima teži. Da, naravno, kao i svaka država mi želimo da budemo prisutni u BiH i da naše prisustvo odgovara interesima koje ima naša država. Nema ničeg lošeg u tim interesima, oni nisu upereni protiv BiH niti protiv nekog od njenih naroda. Naši interesi su u razvoju obostrano korisnih veza u različitim oblastima. Kao što je poznato, mi politički podržavamo BiH. Mi smo jedan od garanta Dejtonskog sporazuma i naš uticaj u tim pitanjima je usmjeren, prije svega, na poštovanje Dejtona, čiji je cilj stabilna, samostalna BiH, koja je dio regionalne saradnje koja opet odgovara interesima svih naroda na Balkanu – rekao je Ivancov u intervjuu za Sputnjik.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da je u BiH na djelu konfrontacija Rusije i SAD, Ivancov je rekao da nije sklon posmatranju američko-ruskih odnosa kroz prizmu konfrontacija.
– Mi imamo zajedničke interese, makar u tome što i mi i oni želimo stabilnost. Ne želimo novi sukob ni u BiH, ni na Balkanu u cjelini. Svakako, naše ocjene i pristup mnogim pitanjima razvoja BiH se razilaze, ali mi razgovaramo i bar dosad smo se trudili da pronalazimo razumne kompromise. Istina, odmah ću se ograditi: posljednjih četiri-pet mjeseci politika i retorika Amerikanaca prema Rusiji postala su oštrije. Mi polazimo od toga da uloga međunarodne zajednice i njenih pojedinih aktera u BiH treba da ima pozitivan karakter. Neumjesno je postavljati pitanje “ili mi (tj. Zapad), ili Rusija” – naglasio je Ivancov.
Komentarišući tezu da Rusija svoje interese u BiH “gura preko predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika”, Ivancov je naveo da je prirodno da Rusija, kada razvija odnose sa Srpskom, blisko sarađuje sa Dodikom jer je on predsjednik Republike Srpske.
– Tim prije što u našem pristupu i međunarodnoj politici i poštivanju Dejtonskog sporazuma ima mnogo toga zajedničkog. Uz to, imamo veoma široke veze sa Republikom Srpskom – ekonomske, kulturne, humanitarne – rekao je on.
Ruski ambasador smatra da su prisutni pokušaji “uvlačenja” BiH u NATO i da oni postaju sve energičniji.
– Mislim da je naš stav dobro poznat i nema potrebe da ga objašnjavam. Mi ne smatramo da članstvo u NATO doprinosi jačanju realne bezbjednosti neke države. Protivimo se daljem širenju NATO-a na Balkanu. Ali to je svakako suvereni izbor naroda država. I u datom slučaju vidimo da u BiH nema jedinstva u korist članstva u NATO-u. Bar jedan dio BiH je protiv toga – ističe Ivancov.
On kaže da nema nagovještaja da bi se BiH mogla priključiti antiruskim sankcijama, jer je do sada dosljedno poštovala neutralnost u tom pitanju.
– BiH ne samo da se nije priključila sankcijama, naprotiv. Sankcije su na svoj način odigrale pozitivnu ulogu u razvoju naših trgovinsko-ekonomskih odnosa. Značajno je povećan izvoz u RF, posebno poljoprivrednih proizvoda. Nemamo razloga za pretpostavku da će se takva situacija promijeniti na gore – istakao je ruski ambasador u BiH.
Ivancov je rekao da ne želi da spekuliše o opasnosti od mogućeg raspada BiH, navodeći da Rusija, kao potpisnik Dejtonskog sporazuma, podržava teritorijalni integritet BiH.
Govoreći o izjavi predsjednika Češke Miloša Zemana da u BiH može biti formirana baza terorista poslije njihovog poraza u Iraku i Siriji, Ivancov je rekao da u BiH ima radikalnih organizacija, ali da ne smatra da je ona rasadnik terorizma.
– BiH je u značajnoj mjeri muslimanska zemlja. Islam je religija skoro polovine stanovništva BiH. Ali to ne znači da je BiH rasadnik terorizma. Da, ovdje ima radikalnih organizacija. Da, oko 300 građana BiH je učestvovalo u oružanim sukobima u Siriji i Iraku. Mislim da ih je oko 60 poginulo, a oko 70 se vratilo u zemlji. Mi sarađujemo s vlastima kako na nivou BiH, tako i sa vlastima Republike Srpske u cilju suprotstavljanja terorističkoj prijetnji. Razmjenjujemo informacije, razgovaramo o tim temama. Što se tiče Rusije, mi smo zainteresovani da se vrši kontrola kretanja lica koja se vraćaju iz Sirije i Iraka kako oni ne bi došli u našu zemlju – naveo je on dodajući da prijetnji ima, ali da one postoje u čitavoj Evropi.
– Ni BiH u datom slučaju nije neki izuzetak. Postoji potencijalna prijetnja i njoj se treba suprotstavljati. A mi sarađujemo po tim pitanjima – naglasio je.
Govoreći o ratnom dugu BiH Rusiji za isporuku gasa, Ivancov je podsjetio na dužničke obaveze između Rusije i BiH.
– Mi smo BiH bili dužni 125 miliona dolara. To je dio duga koji je otpadao na bivšu jugoslovensku republiku u vezi sa trgovinskim operacijama između bivšeg SSSR-a i bivše Jugoslavije. Istovremeno, postojao je dug od 104 miliona dolara za isporuku gasa u periodu sukoba 1992-1995. Dugo smo vodili pregovore o rješavanju tih dužničkih obaveza. Na kraju smo se dogovorili da će Rusija isplatiti klirinški dug od 125 miliona dolara u novcu, što je i učinjeno. Novac je prebačen početkom avgusta i to pitanje je zatvoreno – podsjetio je ruski ambasador.
On je naveo da je iznos duga BiH prema Rusiji za isporuku gasa sa 104 miliona smanjen na 97 miliona dolara.
– To se desilo zato što je razrađena shema između Gasproma i BH-gasa i Energoinvesta – bh. organizacija koje odgovaraju za taj dug. Sedam miliona dolara isplaćeno je na sljedeći način: za svakih 1.000 kubika plaća se po pet dolara. Shema funkcioniše, ali ona naravno nije brza. To pitanje nema međudržavni karakter. Postavlja se na planu komercijalnih odnosa između Gasrpoma i bh. organizacija koje se bave isporukom gasa u zemlju. Nema razloga da se misli da ćemo snažno pritiskati BiH ili tim prije primjenjivati sankcije po tim pitanjima. Mi ne koristimo sankcije kao oružje i utoliko prije nismo i nećemo to raditi protiv BiH – rekao je Ivancov.
On je rekao da je na posljednjoj sjednici međuvladine komisije za trgovinsko-ekonomsku saradnju u maja ove godine izražena želja da BiH razmisli o tome kako ubrzati isplatu gasnog duga.
– Oni shvataju da problem postoji. U okviru međuvladine komisije formira se specijalna grupa za energetiku i mislim da će gasni dug biti jedno od pitanja koje će tamo razmatrati – istakao je on.
Govoreći o otvaranju ruskog kulturnog centra u Banjaluci, ruski ambasador je rekao da je to pitanje u nadležnosti Federalne agencije za pitanja ZND i dijaspore.
– Da sve zavisi samo od ambasade, on bi bio davno otvoren. Ali tim pitanjima se bavi Rosotrudničestvo (Federalna agencija za pitanja ZND i dijaspore). Oni imaju svoje prioritete i raspored. Nažalost, nas zasad nema u tim planovima. S druge strane, u Banjaluci uspješno funkcioniše odjeljenje fonda Ruski mir. Postoji biblioteka. Na bazi tog odjeljenja osnovan je hor “Aleksandar Nevski”. Tako da se veze i saradnja razvijaju po toj liniji – rekao je Ivancov.
On je naveo da je želja Rusije i otvaranje kulturnog centra i u Sarajevu, podsjetivši da na Filozofskom fakultetu postoji katedra za ruski jezik na kojoj se školuje 20-30 ljudi.
Odgovarajući na pitanje da li na zvaničnom nivou postoje ideje o mogućnosti uvođenja direktne avio-linije između Rusije i BiH, Ivancov je rekao da je riječ o pitanju komercijalne, a ne političke prirode.
– Sa ovim brojem turista letovi nisu komercijalno opravdani. Postoji ideja da se koristi Banjaluka kao hab za letove u Evropu, kao stanica koju bi mogli da koriste i naši građani, i građani BiH za letove u Rusiju. Ta se ideja razmatra – rekao je ruski ambasador.
Izvor: Sputnjik