Ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov rekao je da bi ulazak BiH u NATO doveo do stvaranja dodatnih linija razdvajanja u Evropi i ne bi doprinio povećanju nivoa bezbjednosti i stabilnosti u regionu.
“U ovom trenutku svjedočimo intenziviranju napora da se BiH ugura u tu alijansu. I ovo nesumnjivo predstavlja, ne samo miješanje u unutrašnje stvari BiH, već krši i dejtonske principe ravnopravnosti tri naroda u donošenju spoljnopolitičkih odluka, budući da u BiH ne postoji konsenzus o ovom pitanju, o čemu jasno svjedoči Deklaracija o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skupština Republike Srpske”, rekao je Ivancov.
On je za “Glas Srpske” naveo da je očigledno riječ o vojnim ciljevima i zadacima koji nemaju nikakve veze sa utvrđivanjem demokratskih vrijednosti, provlačenjem stranih investicija i gašenjem šumskih požara, kako to pokušavaju da predstave neki od ruskih zapadnih partnera.
Komentarišući potez zvaničnog Brisela da upravo sada da zeleno svjetlo za ulazak BiH u NATO, Ivancov je istakao da je Rusija u više navrata iznosila negativan stav o proširenju NATO-a.
“Skoro polovina BiH protivi se ulasku u taj vojni blok, koji se tokom prošlih sukoba okrenuo protiv jedne od sukobljenih strana. Poginuli su ljudi, pričinjena je znatna materijalna šteta i stradala je priroda. Posljedice još osjećaju svi stanovnici BiH, bez obzira ne etničku pripadnost”, naglasio je Ivancov.
Ambasador Rusije smatra da je Kancelariju visokog predstavnika /OHR/ davno trebalo zatvoriti jer, kako je naglasio, taj institut je davno pregazilo vrijeme.
On je ukazao da je Moskva za stabilnu, prosperitetnu i nezavisnu BiH i, kao jedan od garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, svoj zadatak vidi u doprinosu strogom poštovanju principa ovog sporazuma.
Ivancov je rekao i da su ruski geopolitički interesi na Balkanu u razvoju dugoročne saradnje, promovisanju političke i ekonomske stabilnosti i bezbjednosti u regionu.
Kada je riječ o dosadašnjoj saradnji Rusije i Republike Srpske, Ivancov je napomenuo da se ona dosljedno razvija u svim oblastima, uključujući ekonomiju, trgovinu, nauku, obrazovanje i kulturu.
On je podsjetio i da se posljednjih godina povećava izvoz voća i povrća na rusko tržište, te naveo i da napreduje bilateralna kulturna i humanitarna razmjena, zasnovana na dubokim istorijskim tradicijama.