To su saopštili iz Centralne banke BiH, naglasivši da se najveći doprinos rastu cijena u iduće dvije godine očekuje od administrativnih troškova, odnosno temeljne inflacije, prvenstveno cijena električne energije i prevoza.
– Dalja poskupljenja električne energije i prevoza mogu dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, usljed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane na više. U 2024. godini projektujemo inflaciju od 1,8 odsto, što je za 0,8 procentnih poena niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz aprila ove godine – kažu u CB.
Godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. godini procjenjuju na 2,4 odsto, što je niže za 0,2 procentna poena u odnosu na projekciju iz aprila, na temelju očekivanja o usporavanju ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu usljed efekata poplava.
– Očekujemo kako će efekti poplava biti izraženi na potencijalni BDP, te da će posljedice premašiti trenutne finansijske gubitke u direktno pogođenim područjima. Projekcije će svakako biti podložne revizijama. Procjena kretanja realnog BDP-a za 2025. godinu iznosi 2,6 odsto, a za 2026. godinu 2,8 odsto – naglašavaju u ovoj banci.
Kako kažu, iako se lična potrošnja značajno usporava usljed demografskih promjena, koje značajno smanjuju radno sposobno stanovništvo, a time i raspoloživi dohodak, i u srednjem roku je glavni pokretač ekonomskog rasta.
– Očekujemo kako će lična potrošnja biti dodatno pod uticajem usporavanja ekonomske aktivnosti usljed poplava – ističu u CB.
Izvor: Srpskainfo/ Maja Radoja