Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da je Vlada spremna na pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Dvije zemlje se pripremaju da pošalju delegacije u Istanbul na ključne razgovore o iranskom nuklearnom programu kasnije ove sedmice.
Do najave dolazi u vrijeme pojačanih napetosti i gomilanja američkih ratnih brodova i aviona u regiji zbog mogućeg napada na Iran, piše “Guardian”.
Arakči je kazao da bi se razgovori mogli održati uskoro.
Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je izjavio kako Iranci s njima vode ozbiljne razgovore te nagovijestio mogućnost dogovora kojim bi se izbjegli vojni udari na Teheran.
Mogući pregovori
Poluslužbena iranska novinska agencija Fars izvijestila je da je iranski predsjednik Masud Pezeškijan naložio početak nuklearnih pregovora sa SAD.
Istovremeno se očekuje dolazak izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stiva Vitkofa u regiju radi razgovora u Izraelu sa premijerom Benjaminom Netanjahuom.
Datum iransko-američkih pregovora nije određen, ali portparol Ministarstva spoljnih poslova u Teheranu Esmaeil Bagaei izjavio je da je “razmotreno nekoliko tačaka te da se ispituju i finalizuju detalji svake faze diplomatskog procesa, za koji se nadaju da će ga zaključiti idućih dana”.
Američki portal Axios, pozivajući se na zvaničnike američke administracije, objavio je da će se Vitkof i Arakči sastati u petak (6. februara) u Istanbulu zajedno s predstavnicima nekoliko arapskih i muslimanskih zemalja kako bi razgovarali o mogućem nuklearnom sporazumu.
Zvaničnik, koji nije želio da bude imenovan, naveo je da format sastanaka još nije jasan, ali da će “glavni sastanak” biti održan u petak (6. februara) i da je važno započeti dijalog između strana kako bi se spriječila dalja eskalacija, prenosi Tanjug.
Reuters je izvijestio da će sastanku prisustvovati i delegacije iz Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta.
Vojne napetosti
Taj bi sastanak bio prvi između američkih i iranskih zvaničnika od aprila prošle godine, neposredno prije nego što su Izrael, a potom i SAD, u junu napali iranska nuklearna postrojenja i lokacije s balističkim projektilima tokom 12-dnevnog rata.
Tokom tog sukoba Iran je ispalio stotine balističkih projektila na gradove i mjesta u Izraelu, od kojih su mnogi srušeni protivraketnim sistemima.
Tramp je poslao “golemu armadu” brodova i ratnih aviona u regiju kao odgovor na brutalno gušenje protesta u Iranu, u kojem su ubijene hiljade ljudi.
Američke snage uključuju nosač aviona “USS Abraham Lincoln”, razarače sa navođenim projektilima i desetine borbenih aviona sposobnih za napade na iransko vođstvo, vojne ciljeve ili nuklearni program.
Trampovi zahtjevi
Američki predsjednik tada je dao do znanja da od Irana traži pregovore o novom sporazumu kojim bi se zaustavila proizvodnja visokoobogaćenog uranijuma, koji se može koristiti za nuklearno oružje, te uništio program balističkih projektila, prenosi Index.
Novi satelitski snimci objavljeni prošle sedmice pokazali su da je Iran izgradio nove krovove nad oštećenim zgradama u postrojenjima Isfahan i Natanc nakon američkih i izraelskih napada u junu prošle godine.
Tramp je takođe nagovijestio da teži promjeni režima, što je podstaknulo strahove da bi napori za svrgavanje iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, mogli izazvati regionalni rat.
Reuters je 2. februara izvijestio da je iranska vlada sve zabrinutija da bi ograničeni američki napad mogao ponovo podstaknuti proteste i potencijalno dovesti do revolucije.
Agencija se pozvala na šest sadašnjih i bivših iranskih zvaničnika koji su rekli da su protestanti sve spremniji suprotstaviti se bezbjednosnim službama.
Regionalne pripreme i prijetnje
Saudijski i izraelski zvaničnici prošle su sedmice u Pentagonu održali razgovore o mogućim američkim napadima i zabrinutosti zbog iranskog protivnapada koji bi mogao dovesti do eskalacije sukoba u regiji.
Iran je zaprijetio napadom na Izrael, uključujući Tel Aviv, ako SAD pokrene napad.
Netanjahu je poručio da je Izrael spreman za svaki scenario i upozorio da će se svako ko napadne zemlju suočiti s nepodnošljivim posljedicama.
Iranski protestanti pozvali su na nezavisnu istragu o broju poginulih tokom protesta koji su započeli u decembru prošle godine, podstaknuti devalvacijom iranske valute i visokom inflacijom.
Iranska vlada preduzela je neuobičajen korak nadziranja objave imena poginulih u protestima. Vlada tvrdi da je u protestima život izgubilo 3.117 ljudi, uključujući pripadnike snaga bezbjednosti, dok aktivisti navode da je broj žrtava veći od 30.000.
Nezavisne.com (Foto: AP)