Institut za javno zdravstvo Republike Srpske aktivno prati epidemilološku situaciju u Republici Srpskoj.
Poplave sa sobom nose potencijalnu opasnost od pogoršanja higijensko-epidemioloških prilika, koje povećavaju mogućnost pojave zaraznih bolesti. Najvećem zdravstvenom riziku su izložene najosjetljivije grupe stanovništva, kao što su djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, regionalni centri Instituta, kao i higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, preduzimaju sve potrebne mjere da do pojave navedenih zaraznih bolesti ne dođe.
Najveća je mogućnost pojave crijevnih zaraznih bolesti, koje se prenose zagađenom vodom, hranom i prljavim rukama, kao što su zarazna žutica A, dizenterija i prolivi izazvani drugim mikroorganizmima, parazitarne zarazne bolesti.
Za vrijeme poplave neophodno je provođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.
Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširana ili tretirana voda. Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje jedan minut, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.
Prokuhavanje vode imaće efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena. Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinfekuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća u vezi sa doziranjem dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.
Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.