Otkriće da je predsjednik SAD Donald Tramp rekao ruskim zvaničnicima tajne obavještajne informacije tokom njihove posjete Bijeloj kući, odvelo je Vašington u stanje ludila, a sve češće se pominje termin koji nijedan predsjednik SAD ne želi da čuje – “impičment” – procedura za opoziv.
Kako piše “Independent”, Tramp se možda nikada neće suočiti sa opozivom, ali su zahtjevi za to sve glasniji, iz Demokratske stranke se traži da Predstavnički dom ozbiljno razmotri to pitanje.
List navodi da je “impičment” proces koji ne mora nužno da znači uklanjanje sa položaja, ali da je to ozbiljna situacija za predsjednika ili bilo kod visokog državnog zvaničnika i predstavlja prvi korak za selidbi.
Tehnički, “impičment” je formalna optužba protiv službenika koju izdaje Kongres i ne mora da ima veze sa “suđenjem” ili “pronalaskom krivičnog djela”. Poslije debate u Predstavničkom domu, navodi list, zakonodavno tijelo glasa o dokumentu Komiteta sudija, a ako dobije većinu glasova, predsjednik se smatra svrgnutim.
Potom, navodi “Independent”, dokument Komiteta sudija ide u Senat, na razmatranje i “suđenje”. Optuženi izlaže odbranu, a ako dvotrećinska većina u Senatu glasa protiv predsjednika – predsjednik je razriješen funkcije.
Trampova administracija je prepuna skandala, navodi “Independent” i dodaje da oni koji pozivaju na obaranje Trampa svoj zahtjev baziraju na njegovoj kampanji i navodnim vezama sa Rusijom, što je još u domenu spekulacija.
Trampova odluka da iznese ruskim zvaničnicima povjerljive obavještajne podatke, tehnički je u skladu sa zakonom, navodi list i dodaje da predsjednik ima pravo na osnovu Ustava da odluči da li američka vlada smatra neku informaciju povjerljivom ili ne i razgovara o tome sa bilo kime.
Do sada su tri američka predsjednika bila suočena sa postupkom opoziva, piše “Independent” i navodi da je riječ o Endrjuu Džonsonu, (na položaju 1866-69) koji je ponudio amnestiju zvaničnicima Konfederacije i stavio veto na zaštitu ljudskih prava bivših robova, Ričardu Niksonu (1969-74), zbog afere “Votergejt” i Bilu Klintonu (1993-2000) – zbog afere “Levinski”.
Nijedan od njih, međutim, nije bio i zvanično opozvan, Džonsonu i Klintonu je kasnije Senat ukazao povjerenje, a Nikson je podnio ostavku prije okončanja procesa impičmenta, podsjeća “Independent”.
(Agencije)