Visoki predstavnik Valentin Inzko kazao je sinoćda je crvena linija, koja je spominjana u zajedničkoj izjavi lidera SDA, DF-a i SBB-a Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i Fahrudina Radončića ono što se desilo u području pravosuđa.
“Crvena linija je kada neko kaže da neće poštovati odluke Ustavnog suda BiH, konkretno ovu posljednju o poljoprivrednom zemljištu. Zamislite kada bi neko na otoku Korzika rekao da neće poštovati odluke Ustavnog suda u Parizu. Macron bi odmah poslao vojsku. Oni su dakle prešli crvenu liniju. Ustavni sud je temelj svake države i odluke se moraju implementirati. Izetbegović je rekao da prvo treba da reaguje Tužilašvo BiH, a znamo ko je predložio ovih osam zaključaka u NSRS, znamo ko je bio prisutan. Krajnje bi bilo vrijeme da domaće institucije urade svoj posao, a ako neće onda uvijek postoji mogućnost da u međunarodnoj zajednici nađemo zajednički jezik”, kazao je Inzko za AJB.
Na upit šta se treba tačno desiti da bi se koristile bonske ovlasti, on je kazao da je to bio koncept prvih deset godina, a da je posljednjih deset godina odgovornost na domaćim vlastima.
“Ja sam spreman reagovati, ali samo sa PIC-om i ne bih to radio sam. Treba da se poštuje odluka Ustavnog suda BiH, da počne knjiženje državne imovine i u RS i FBiH”, poručio je Inzko.
Podsjetio je da kada se Jugoslavija raspala, da je državna imovina u Sloveniji prešla na državu Sloveniju, u Srbiji na državu Srbiju, te da se isto treba dogoditi i u BiH.
“Neće se mijenjati teritorija RS. Nije se mijenjala teritorija Srbije kada je Dodik tamo kupio neko zemljište ili vilu. Titular državne imovine je država”, naglasio je Inzko.
Govorio je i o tome da li unutar PIC-a, osim Rusije čiji je stav općepoznat, ima podršku za korištenje bonskih ovlasti.
“U PIC-u je u toku novo razmišljanje i sve više članica PIC-a misli da treba koristiti bonske ovlasti, ali odluka još nije donesena. Osim Rusije ima unutar PIC-a još država koje misle da su najbolja domaća rješenja. I ja isto mislim, i to su države koje vjeruju u domaća rješenja, ali vam neću javno kazati koje su. Sve te države misle dobro za BiH. U PIC-u ima 11 ili 12 država, neke su više, a neke manje za korištenje bonskih ovlasti”, istakao je Inzko.
Dodao je da su države Kvinte uvijek bile za korištenje bonskih ovlasti, ali i da druge države smatraju da ako ništa drugo ne bi pomoglo, onda su bonske ovlasti krajnje rješenje. Visoki predstavnik je kazao da je barem jedan od osam usvojenih zaključaka u NSRS kršenje Dejtonskog sporazuma.
“Treba se vratiti na put poštivanja odluka Ustavnog suda. Dodiku je bilo drago kada je Ustavni sud BiH mijenjao imena gradova na sjeveru Bosne, pa se izbacivao pridjev ‘bosanski’ iz naziva gradova. Tada je Ustavni sud donio odluku u korist RS. Ili drugi primjer kod JMB. Sada je entitetska linija ta koja razdvaja matične brojeve. I to je bila odluka Ustavnog suda BiH u korist RS, i zato nije tačno da Ustavni sud BiH donosi odluke samo u korist Bošnjaka. Gotovo 99 posto odluka doneseno je jednoglasno”, naveo je Inzko.
Još jednom je naglasio da se strane sudije ne mogu izbaciti iz Ustavnog suda BiH nekim zakonom, već isključivo promjenama Ustava BiH.
Govoreći o skupu u Istočnom Sarajevu koji je organizirao lider SNSD-a Milorad Dodik, visoki predstavnik je naglasio da ovakvim skupovima ne smiju prisustvovati sudije.
“To je bio politički skup, možda čak i stranački. To nije bio sastanak Vijeća ministara BiH. Zakon je prekršio predsjednik VSTV-a, a bio je tamo i pravobranilac BiH. Za predsjednika CIK BiH bi bilo bolje da tamo nije bio. Evo, predsjednik Ustavnog suda BiH nije bio na tom skupu, pametan čovjek”, zaključio je Inzko.
(N1)