Valentin Incko, visoki predstavnik za BiH, predstavio je 58. izvještaj u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u Njujorku, između ostalog poručivši da je pandemija virusa korona razotkrila ogromnu ovisnost BiH o međunarodnoj pomoći i ulogu pojedinih političara fokusiranih na nefunkcionalnost zemlje.
On je u izvještaju za period od 16. aprila do 15. oktobra 2020. godine takođe pomenuo da je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uvlačio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.
Incko je naglasio da su nacionalističke političke elite neuspješne da se usredotoče na politike i pitanja koja su istinski važna za građane zemlje.
“Neki političari su fokusirani na nefunkcioniranje BiH i entiteta Federacije BiH, što je rezultirao povećanom ovisnošću zemlje i doprinijelo finansijskoj, zdravstvenoj i drugim manjkavostima koje će imati negativan uticaj na stanovništvo”, naveo je Incko.
Incko se pozvao na izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, naglasivši da je postignut ograničen napredak u većini ključnih reformskih područja neophodnih za ispunjavanje obaveza članstva u Evropskoj uniji.
“Političkim čelnicima u BiH, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ova bi procjena trebalo da posluži kao poziv na akciju da ostave po strani svoje razlike i donesu reforme potrebne za pomak naprijed”, stoji u izvještaju.
CIK BiH je 7. maja najavio da će lokalni izbori biti održani 4. oktobra 2020. godine, ali su ostali bez finansija za svoje pripremne aktivnosti zbog nezadovoljstva dvije političke stranke. Incko je zbog toga uputio kritike Savezu nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
“Komisija je bila prisiljena da odgodi datum za 15. novembar. Tokom postupka organizacije izbora, Komisija se suočila s brojnim politički motivisanim opstrukcijama nekih institucija ili njihovih direktora”, izvijestio je Incko.
Upozorio je da će pandemija virusa korona otežati održavanje izbora.
“Uprkos svim tim izazovima, Komisija je bila uspješna u pripremi za izbore i pokušavanju smanjenja rizika od izborne prevare. Podržavamo napore Komisije u tom pogledu”, stoji u izvještaju.
Incko je od svih bh. političara najviše puta Dodika spomenuo u svom izvještaju.
Zamjera mu što je uvlačio predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u unutrašnja pitanja BiH, što je osporavao suverenitet i teritorijalni integritet BiH, povezivao status RS i status Kosova, spominjao referendum o otcjepljenju i “dvije srpske države”…
Ponovio je apel Dodiku da promijeni naziv studentskog doma u Palama i ukloni počasnu tablu.
“Ako to ne uradi do narednog sastanka Savjeta bezbjednosti u maju, trebalo bi da se suoči sa zabranom putovanja u sve zemlje Evropske unije, a zatim i u sve države članice Ujedinjenih nacija”, poručio je on.
Incko je u izvještaju Bakira Izetbegovića (SDA) spomenuo šest puta, a Dragana Čovića (HDZ) pet puta, uglavnom u kontekstu dogovora u vezi s održavanjem izbora u Mostaru i izmjena Izbornog zakona.
“Četvrt vijeka od potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir, u BiH još postoje neke vrlo negativne političke tendencije koje potencijalno predstavljaju ozbiljne rizike za mir i stabilnost”, stoji u izvještaju.
“Ljudi ne odlaze samo zbog ekonomske situacije, već i zbog izostanka vladavine prava”, upozorio je Incko.
Čak 74 posto građana je, tvrdi, nezadovoljno stanjem u pravosuđu, te je podsjetio na slučajeve ubistva Davida Dragičevića, Dženana Memića, te dva policajca u Kantonu Sarajevo.
“Šta da građani misle kada se čak i ubistvo policajaca ne može riješiti”, izjavio je Incko.
Kritikovao neformiranje Federalne vlade
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je, u izvještaju koji je danas predstavio u Savjetu bezbjednosti UN, kritikovao neformiranje Vlade Federacije BiH /FBIH/, te ukazao na činjenicu da još nisu formirane vlade u pojedinim kantonima u tom entitetu.
Incko je ukazao i da nije popunjen Ustavni sud FBiH zbog, kako je naveo, opstrukcija HDZ-a BiH, odnosno predsjednika FBiH Marinka Čavare.
On je naveo da je postignut ograničen napredak u većini ključnih reformskih područja neophodnih za članstvo BiH u EU.
Incko je u 58. izvještaju istakao potpisani sporazum koji je omogućio održavanje lokalnih izbora u Mostaru.
On je podsjetio da se ove godine obilježava 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, za koji je naveo da je donio “nesavršeni mir” u BiH, ali je zaustavio krvoproliće.
Incko je rekao da u BiH postoje brojne sprovedene reforme, te ukazao na nacionalističku retoriku i politiku podjela.
“Političkim čelnicima u BiH, koji jednoglasno nastavljaju javno izražavati podršku članstvu zemlje u EU, ova bi procjena trebala poslužiti kao poziv na akciju da ostave po strani svoje razlike i donesu reforme potrebne za napredovanje”, naglašava se u izvještaju.
Incko je rekao da još nisu omogućena prava predstavnicima ostalih, te da 25 godina nakon Dejtona neki političari još odbijaju osnovne evropske vrijednosti.
U izvještaju je navedeno i da je 74 odsto građana nezadovoljno zbog situacije u pravosuđu.
“LJudi ne odlaze samo zbog ekonomske situacije, već i zbog izostanka vladavine prava”, dodao je Incko.
Visoki predstavnik u BiH je u više navrata u izvještaju kritikovao srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i u tom kontekstu podsjetio na Dodikov zahtjev da Predsjedništvo BiH oda počast prvom poslijeratnom srpskom članu Predsjedništva BiH Momčilu Krajišniku.
Incko je ponovio, kako je rekao, apel Dodiku da promijeni naziv Studentskog doma na Palama i ukloni počasnu tablu.
“Ako to ne uradi do narednog sastanka Savjeta bezbjednosti u maju trebao bi se suočiti sa zabranom putovanja u sve zemlje EU, a zatim i u sve države članice UN”, rekao je Incko.
Izvještaj je predstavljen za period od 16. aprila do 15. oktobra u okviru kojeg je navedeno i da je pandemija virusa korona “razotkrila ogromnu zavisnost BiH o međunarodnoj pomoći i ulogu pojedinih političara fokusiranih na nefunkcionalnost zemlje”.
SRNA