Ono što je, po njegovom mišljenju, takođe interesantno je da neki od istih tih političara koji su provodili reforme u skladu s Mirovnim sporazumom sada dovode u pitanje legitimitet tih reformi i zahtijevaju ”povratak na izvorni Dejton”.
Ti političari, ističe, promijenili su priču zato što im to politički odgovara. Dodao je da zaboravljaju činjenicu da su aktivno učestvovali u prenosu nadležnosti s entiteta na državni nivo i da su dali svoju podršku uspostavi državnih institucija.
“Retorika o ‘pravnom nasilju’ visokih predstavnika, posebno onih ranijih, veoma je česta. Tu jednostavno moram sve podsjetiti da ‘izvorni’ tekst Mirovnog sporazuma navodi da je visoki predstavnik ‘konačni autoritet’ za tumačenje ovog sporazuma.
Političari koji žele da se vrate na ‘izvorni Dejton’ zanemaruju tu činjenicu i umjesto toga insistiraju na svom tumačenju sporazuma. To sigurno nije u skladu s ‘izvornim Dejtonom “, naglasio je Incko. Takvi nedosljedni politički stavovi, potcrtava Incko, ukazuju na to da ta politika nema puno veze s odbranom entiteta ili naroda, ali ima puno veze s osiguranjem osobnih interesa određenih političara.
Kaže da su tokom godina isti političari promijenili stavove, selektivno birajući dijelove Dejtonskog sporazuma da bi napravili lažnu priču za svoje biračko tijelo i tako ostali na vlasti.
Oni, tvrdi, uporno i svjesno zanemaruju činjenicu da je Dejtonski sporazum cjelovit dokument.
Dejton, kaže, ”nije švedski sto s kojeg možete birati šta vam se sviđa!”.
“Najveći problem je što isti ti političari, kada pozivaju na ‘povratak na izvorni Dejton’, u suštini osporavaju same osnove Dejtonskog mirovnog sporazuma, a posebno Ustava BiH.
U skladu sa ‘izvornim Dejtonom’, odluke ovoga suda su ‘konačne i obavezujuće’.
Iako se ta činjenica nije nikada promijenila, mi smo svejedno i dalje svjedoci stalnih napada na sud i njegove odluke.
Ustavni sud je dio Ustava BiH. Unatoč tome, jedan entitet nedavno je organizirao referendum suprotan odlukama toga suda! A ipak, ta ista politička stranka najglasnija je u vezi s povratkom na ‘izvorni Dejton’. To je besmisleno”, poručio je Incko.
Ta politika stalnog osporavanja institucija na državnom nivou i njihovih odluka jača tenzije i drži zemlju zakovanu u prošlosti.
Za zagovornike ove politike, pitanja koja su važna za ljude u cijeloj BiH, kao što je poštovanje pravila i bolji životni standard, nisu važni.
Kao posljedica, BiH je, umjesto da ide naprijed, postala talac diskusija koje se bave podjelama i gledaju u prošlost”, tvrdi Incko.
Smatra da se ta ”nepoštena politika, pod pametno smišljenom krinkom povratka na izvorni Dejton, već raširila i na Federaciju BiH, samo što je pojedini umjesto Dejtona zovu povratak na izvorni Washingtonski sporazum”.
“Možda postoji razlika u ciljevima, ali oba imaju isti rezultat: povišene tenzije, eventualna blokada napretka, i u konačnici moguća stagnacija.
To je razlog zašto ih obje treba odbaciti.
BiH prijeko su potrebni političari koji bi fokus vratili na budućnost i na izvor prosperiteta, a to je politička stabilnosti, vladavina prava, funkcionalna tržišna ekonomija, neovisnost medija i ljudska prava.
Takav pristup donio bi daleko više dobra ljudima BiH od lažnih priča o ‘povratku na izvorni Dejton'”, zaključio je Incko, saopšeno je iz OHR-a.
Visoki predstavnik Valentin Incko u kolumni pod naslovom ”Izvorni Dejton” naglasio je da nikada ne treba zaboraviti da je taj sporazum sačuvao mir.
Nedavno je obilježena 21. godišnjica parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir, poznatog kao Dejtonski sporazum.
“Želim istaknuti ono što je BiH postigla u okviru Dejtonskog sporazuma, postignuća koja treba da nas podsjete na to da je stvarni, opipljivi napredak moguć kada se Mirovni sporazum poštuje i kada postoji politička volja da se ostvare istinski pomaci”, istakao je Incko.
Međutim, naglašava, više od dvije decenije nakon parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u vrijeme kada BiH napreduje ka EU integracijama, određene političke snage još promovišu pogrešna tumačenja Dejtona.
Mišljenja je da je njihova svrha samo da ojačaju vlastite političke ciljeve, a da pri tome državu i građane drže u prošlosti, umjesto da se okrenu budućnosti.
“Moja je namjera, dok ovo danas pišem, da razotkrijem neke od ‘mitova’ “, pojasnio je Incko.
Kazao je da se niz političkih aktera poziva na ”izvorni Dejton”, često na manipulativan način, ali ”izvorni Dejton”, po njegovim riječima, podrazumijeva samo jedno: cjelovit Mirovni sporazum, sa svim njegovim dijelovima. Između ostalog, podsjeća, ”izvorni Dejton” sadrži stvari kao što su Aneks X (Ured visokog predstavnika), Aneks VII (pravo povratka u prijeratne domove i obaveza vlasti da povratnicima omoguće da se osjećaju sigurno), te Ustav BiH (Aneks IV).
“Ustav (dakle Aneks IV Mirovnog sporazuma) jasno predviđa dinamički proces, i nudi nekoliko modaliteta za uspostavu i razvoj ”dodatnih nadležnosti i dodatnih institucija”.
Najčešće korišteni metod da država preuzme dodatne nadležnosti i uspostavi nove institucije je, naravno, uz saglasnost entiteta.
Uprava za indirektno oporezivanje je takva institucija, utemeljena prenosom nadležnosti sa dva entiteta “, ističe Incko.
Naglašava da je to očigledno bio pametan potez.
UIO je, dodaje, donijela dramatičan porast stope prikupljenih prihoda (poreza), što je entitetima dalo novac da finansiraju škole, bolnice i druge osnovne usluge za građane. Drugi način na koji država preuzima dodatne nadležnosti je u svrhu očuvanja svog suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta zemlje.
Na taj način, piše Incko, utemeljena je Državna granična služba.
“Konačno, ključna činjenica koja potvrđuje zašto su institucije utemeljene nakon 1995. godine u potpunosti u skladu s Ustavom i Mirovnim sporazumom je činjenica da je to utvrdio Ustavni sud BiH, saopšteno je iz OHR-a.
Nezavisne novine