Kao što se moglo i pretpostaviti, uprkos obećanjima, imovina sudija i tužilaca u BiH još dugo će biti tajna, i jedini način da imovinski kartoni sudija i tužilaca dođu pred sud javnosti je izmjena nekoliko zakona preko Ministarstva pravde BiH.
“To je posao Ministarstva pravde i to je njihova nadležnost. Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH može i dobro bi bilo da predlože konkretnu inicijativu i odredbe zakona i to upute u proceduru”, rekao je Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je nedavno po žalbama udruženja sudija donijela rješenje kojim zabranjuje VSTS-u da vrši obradu ličnih podataka sudija i tužilaca na način propisan Pravilnikom o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, a koji je usvojio sam VSTS.
On kaže da je u Mađarskoj više od 50 zakona promijenjeno kako bi se uskladili s onim o zaštiti ličnih podataka, te da u BiH malo ko vodi računa o tome.
Podsjećanja radi, nakon višegodišnjih obećanja i priča, a uglavnom pod pritiskom javnosti, VSTS BiH nedavno je usvojio Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca, nakon čega su reagovali iz Udruženja sudija Suda BiH, Udruženja sudija Republike Srpske i Udruženja sudija BiH, tvrdeći da će primjenom Pravilnika VSTS prekršiti nekoliko zakona u BiH. Svoj prigovor uputili su Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, koja je nakon sprovedenog postupka utvrdila da je ovaj pravilnik suprotan zakonima i na određeni način zabranila VSTS-u da ga primjenjuje.
Kako nezvanično saznajemo, VSTS BiH zatražio je sastanak s Agencijom za zaštitu ličnih podataka BiH, ali ukoliko i dođe do tog sastanka neće se riješiti ništa, s obzirom na to da je pravilnik koji je predložio VSTS u većini odredaba suprotan zakonima u BiH.
“Nismo se izjašnjavali po svim odredbama pravilnika. Oni proširuju svoja ovlaštenja i nadležnosti na način da žele da se bave ispitivanjem porijekla imovine sudija i tužilaca, što je suprotno zakonima”, rekao je Kovačević, ističući da Agencija nijednog trenutka nije protiv toga da se vidi sa koliko imovine raspolažu sudije i tužioci, te da se to objelodani javnosti, ali da se to mora uraditi na zakonit način.
Juče smo pokušali dobiti komentar i od Milana Tegeltije, predsjednika VSTS-a, ali nismo uspjeli. Neke od spornih odredaba pravilnika su, recimo, da je njime propisan vanredni način provjere finansijskog izvještaja i to na način da se ostvari uvid u bankovne evidencije.
“Ova odredba, sama po sebi, bez zakonskog uporišta, za VSTS predstavlja osnov po kojem bi postupali kao istražni organ, što je neprihvatljivo”, napisano je u rješenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Sporno je i to što Zakon o VSTS-u fokus stavlja na funkcije sudija i tužilaca koje bi mogle dovesti u sukob interesa, kao i finansijske izvještaje u vezi s aktivnostima izvan dužnosti sudije i tužioca, uključujući i iznose koje su naplatili, a suprotno tom zakonu ovaj pravilnik fokus stavlja na imovinu sudija i tužilaca, vršenje provjera svih finansijskih priliva i odliva, štednje, poklona, kredita, pozajmica, nekretnina, vozila, troškova života, zaposlenja srodnika…
Izvor: NN/ Uroš Vukić