Interes građana u BiH za dodatno obrazovanje ili prekvalifikaciju je sve veći, a najzainteresovaniji su da se prekvalifikuju u medicinske radnike, zavarivače, bravare i vozače, što im otvara vrata tržišta rada na području Evropske unije, kažu u centrima za obrazovanje odraslih.
U Zavodu za obrazovanje odraslih RS kažu da je broj polaznika veći u ovoj godini za 19,75 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
“Najviše je upisano medicinskih tehničara, vozača, ekonomskih tehničara, tehničara drumskog saobraćaja, poslovno-pravnih tehničara, ugostiteljsko-kulinarskih tehničara, tehničara elektroenergetike, trgovačkih tehničara, fizioterapeutskih tehničara i farmaceutskih tehničara”, kažu u Zavodu.
Dodaju da su u ponudi sva zanimanja za koja se mogu steći zvanja i u redovnim stručnim školama.
“Cijene variraju u zavisnosti od zanimanja, broja potrebnih časova za prekvalifikaciju, broja kandidata po grupama itd., a organizatori obrazovanja odraslih ih sami određuju u skladu sa svojim mogućnostima”, ističu u Zavodu.
Samir Gazibegović, direktor Centra za obrazovanje odraslih u Gračanici, rekao je da su dominantna ona zanimanja koja su deficitarna na području EU.
“Razlog je odlazak s ovih prostora, te se u posljednje dvije godine osjeti veliki porast broja prekvalifikacija. Radi se uglavnom o mladim ljudima koji nemaju zaposlenje ili su nezadovoljni trenutnim, pa se kroz programe prekvalifikacija i učenje stranog jezika pripremaju za odlazak s ovih prostora”, rekao je Gazibegović.
Ističe da najviše školuju medicinski kadar, jer njemačko tržište najviše to traži.
“U jednom menadžmentu u Njemačkoj su nam rekli: ‘Sve ono što vi možete odškolovati, nama je to zaista potrebno'”, istakao je Gazibegović za “Nezavisne”.
Da godine ne predstavljaju granicu među kandidatima, kaže Gazibegović, pokazuje podatak da su imali polaznika koji su u četrdesetim i pedesetim godinama.
“Dolaze nam i oni sa završenim fakultetima, bili su muž i žena koji su imali ovdje stalno zaposlenje, te su uradili prekvalifikaciju za medicinare, jer im je to najlakši način da dobiju vizu i u skladu s mogućnostima preostali radni vijek rade u svojoj struci, ili ostaju da rade kao medicinari”, rekao je Gazibegović.
On je pojasnio da je cijena prekvalifikacije za medicinsku struku, za one koji imaju završenu četvorogodišnju školu, poput gimnazije i ekonomske, 2.000 KM, te da Njemačka zahtijeva da to školovanje traje najmanje dvije školske godine, pa oni tako i organizuju nastavu.
“Imamo ugovore s njemačkom klinikom te imamo pakete sigurnog školovanja i zaposlenja u jednoj od 120 klinika u Njemačkoj, gdje paralelno pripremamo i školovanje i kurs jezika”, kaže Gazibegović.
Jedan Prijedorčanin kaže da se zbog nezadovoljstva trenutnim poslom raspitivao o načinu prekvalifikacije za zvanje medicinskog tehničara.
“Iako su cijene za prekvalifikaciju poprilično visoke, odlučio sam se na takav korak jer sadašnji posao koji radim je nedovoljno plaćen. Mnogo se radi, a plata mala, za ovoliki rad vani bio bih daleko više plaćen. Kao medicinski radnik imam mogućnost otići u inostranstvo te sebi tamo obezbijediti daleko kvalitetniji život”, kaže ovaj Prijedorčanin.