Pored velikog broja vjernika, na svečanosti se očekuju prijatelji iz svih zemalja svijeta koje su pratile tok obnove i učestvovale u njemu, predstavnici vlada SAD, Velike Britanije, Evropske unije, ali i Republike Turske, koji najavljuju dolazak delegacije s premijerom Ahmetom Davutogluom na čelu.
U naredna 74 dana do svečanosti uslijediće organizacija događaja, koji će, dakle, pored vjerskog i kulturno-istorijskog, imati i međunarodni značaj. “Među gostima su i Valentin Incko, visoki predstavnik, diplomate Francuske, Austrije, Turske, te svi akreditovani ambasadori u BiH. Naravno, tu su i naše komšije, predstavnici vlada Srbije i Hrvatske, domaći bh. zvaničnici, iz RS, FBiH i Vijeća ministara BiH.
Očekujemo da na taj dan Banjaluka bude u centru pažnje, a broj zvanica je teško procijeniti”, napomenuo je za “Nezavisne” Osman ef. Kozlić, muftija banjalučki. U iščekivanju ovog datuma, međutim, od administrativnih i tehničkih priprema simbolika ponovnog rođenja Ferhadije u Banjaluci mnogo je značajnija.
Istinska je to nada svih onih koji su prethodnih 15 godina, u traganju za njenim miniranim kamenom, pronalazili i bolje sebe, obnavljajući zidove, gradili prekinute odnose, vjerujući da će ovog puta temelji čovjeka biti neuništivi! “Mi želimo da otvorimo Ferhadiju na Dan džamija, odnosno da se ona vrati gradu na Vrbasu na dan kada je i srušena.
Želimo zahvaliti svim dobrim ljudima koji su radili na tome da ona ponovo obasja Banjaluku i poželjeti da iz njenog primjera izvučemo svi pouku, damo sebi zavjet da nikada ne smijemo dozvoliti sebi da u bilo kojim okolnostima povrijedimo svetost sakralnog objekta, bez obzira na to kojoj konfesiji i vjerskoj zajednici pripadao”, poruka je muftije Kozlića. Ferhadija je minirana 1993. godine, nakon čega su ostaci i fragmenti objekta organizovano odvezeni na obližnje deponije, a zatim su na isti datum 2001. godine vandali nasiljem spriječili postavljanje kamena temeljca za njenu obnovu i tom prilikom od posljedica je preminuo vjernik Murat Badić.
Vrata jednog od najljepših vjerskih objekata na Balkanu, savrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra, već su otvorena za vjernike i turiste. I danas je ovaj kompleks izuzetne arhitektonske i umjetničke ljepote, sa šadrvanom, 12 česmi lula, rađenih rukama marokanskih stručnjaka, odnosno 28 saradnika i preko 120 kooperanata. Armin Džindo, Banjalučanin, kaže da je Ferhadija na ličnom planu simbol sjećanja, uspomena i veliki dio života, a zatim podsjeća i na kulturološke vrijednosti građevine podignute prije 436 godina.
Jer, domaći su majstori, uz nadzor voditelja građenja mimara Sinana, a po izričitoj želji Ferhad-paše Sokolovića, izgradili Ferhadiju 1590. godine za 30.000 dukata, koje je dobio od otkupa Volfa, sina barona Herberta Auersperga. Kur'an na ćirilici Muftija banjalučki Osman ef. Kozlić povodom svečanosti najavljuje i objavljivanje Kur'ana u prevodu Miće Ljibibratića Hercegovca na srpskom jeziku i ćirilici, kao i zbirke eseja Enesa Karića.
Kaže da se posljednje dvije godine vjerski život nesmetano odvija, jer, kako tvrdi, ezani se uče od Ferhadije do Šehera i Novoselije, odnosno Vrbanje, Čelinca… “Vjerujem da su se strasti smirile, da se više međusobno poštujemo, a i ranije sam naglašavao da imam potpuno povjerenje u policijske strukture u Banjaluci i RS”, ističe on.