Ratni komandant HVO-a u Orašju Đuro Matuzović i devet njegovih saradnika ostaju u pritvoru u Sarajevu, odlučio je juče Sud BiH. Jednomjesečni pritvor im je određen zbog opasnosti od bijega i sumnje da bi boravkom na slobodi uništili dokaze i uticati na svjedoke.
Optužnica još nije podignuta, a terete se za zlostavljanje zarobljenika na više lokacija u Orašju i Donjoj Mahali 1992. i 1993.
Zbog Orašja drugi dan zaredom održavali su se hitni sastanci u Banskim dvorima. Predsjednik Vlade Andrej Plenković juče je okupio čelnike pravosudnih institucija i resorne ministre. “Republika Hrvatska uložiće sve legitimne napore kako bi se pomoglo uhapšenima, koji su i hrvatski državljani, poštujući nezavisnot pravosuđa i ne ulazeći u prostor politike”, poručili su iz Vlade.
Na sastanku su bili glavni državni tužilac Dinko Cvitan, direktor SOA-e Daniel Markić, ministar unutrašnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje, ministar branitelja Tomo Medved, šef diplomatij Davor Ivo Stier i ministar odbrane Damir Krstičević.
“Znali smo da će biti izazova i otpora politici nove vlade koja ima artikuliranu politiku prema BiH”, rekao je Stier nakon sastanak i dodao da je sa situacijom upoznao i hrvatske saveznike u NATO savezu i EU, te će iduće korake koordinisati s njima. Što se hapšenja tiče, dodao je, njima je pružena sva pomoć, ali oni su i državljani BiH i kao takvi su tretirani od strane institucija BiH.
Ko je znao za slučaj Orašje, a ko nije, ko je to mogao, a nije spriječio, ko je kriv? Svi su zapanjeni i iznenađeni, iako su hrvatske vlasti najmanje dvije godine znaju da Tužilštvo BiH protiv čelnih ljudi HVO-a u Orašju vodi istragu za ratni zločin, a popisi osumnjičenih sedam-osam godina kruže internetom.
Jutarnji list posjeduje dokument hrvatskih obavještajnih službi od 17. jula 2014. s informacijom o istrazi Tužilaštva BiH protiv 28 pripadnika HVO-a u Orašju, Hrvata i Bošnjaka, te o drugoj istrazi protiv pripadnika 101. brigade HVO-a u Bosanskom Brodu od marta do oktobra 1992.
Na popisu je i Mato Baotić, koji je uhapšen u Orašju u julu prošle godine. U BiH mu se sudi zbog zlostavljanja i silovanja zatvorenika u Donjoj Mahali kod Orašja. Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić rekao je da su dosad podignuli pet ili šest optužnica za zločine u Orašju. “Prema Državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina iz 2008., tada se 5.895 osoba vodilo kao osumnjičene.
Do danas ih je 635 optuženo”, rekao je portparol Tužilaštva BiH. Sagovornici Jutarnjeg lista tvrde da su obavještajne službe redovno svih ovih godina informisale vlast o istragama koje vlasti BiH provode protiv pripadnika Hrvatske vojske i HVO-a. S time su upoznati i aktualni premijer i predsjednik, a o svemu je detaljno upoznat glavni državni tužilac Dinko Cvitan.
Prema njihovim riječima, u budućnosti bi hrvatska Vlada mogla imati još veći problem ako Tužilaštvo BiH aktivira optužni prijedlog protiv ministra odbrane Damira Krstičevića, koji je pod istragom zbog zločina na području Mrkonjić Grada 1995. godine po zapovjednoj odgovornosti.
Naime, nakon operacije Oluja pripadnici 4. i 7. gardijske brigade krenuli su u oslobađanje Mrkonjić Grada. Nakon pogibije brigadira Andrije Matijaša Pauka vojnici za odmazdu, prema navodima svjedoka, ubili srpske civile. Nakon završetka ratnih operacija pronađena je masovna grobnica u koju je ukopano 181 tijelo za koja je utvrđeno da su srpski civili. Krstičević se branio da to nije bilo u njegovoj zoni odgovornosti.
Ali, Tužilaštvo BiH je 2009. godine napravilo plan istraga ratnih zločina. U tom planu je istraga protiv Ante Gotovine i 36 drugih, među kojima je i Krstičević, zbog počinjenja ratnih zločina na području Mrkonjić Grada.
Krstičevića se, prema tom dokumentu, istražuje i za počinjenje ratne zločine na području Jajca i Donjeg Vakufa. Inspektori iz BiH počeli su još 2005. dolaziti u Hrvatski državni arhiv (HDA), gdje su proučavali, ali i fotokopirali dio građe vezane uz HVO i Domovinski rat, saznao je Jutranji list u HDA-u.
U zadnje vrijeme nisu dolazili, ali su prije nekoliko mjeseci u HDA-u bili sudije s područja Istočnog Sarajeva kojima je arhiv bio samo servis, gdje su proučavali građu koju su prije toga naručili u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata koji je smješten u istoj zgradi bivše Sveučilišne knjižnice gdje je i HDA.
NEZAVISNE NOVINE