Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je danas da je ovo ministarstvo dobilo zahtjev od “Elektroprivrede Republike Hrvatske” za nadoknadu njihovih ulaganja u BiH devedesetih godina.
“Ovo je za nas nova zabrinjavajuća situacija u kojoj ‘Hrvatska elektroprivreda’ traži dobrovoljno poravnanje, odnosno isplatu uloženih sredstava u BiH. Najavili su i međunarodnu arbitražu ukoliko ovom pitanju BiH ne pristupi na dobrovoljan način”, rekao je Šarović, te je najavio da će o ovome obavijestiti Vijeće ministara BiH i resorno ministarstvo i Vladu Republike Srpske.
“O ovom slučaju upoznao sam i Pravobranilaštvo BiH”, rekao je Šarović. Tvrdi da se radi o odštetnom zahtjevu koji vrijedi desetine miliona eura. “Ne bih u ovom trenutku govorio o tačnoj cifri, vjerovatno ćete narednih dana o svemu biti konkretno obaviješteni”, rekao je Šarović.
Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, kazao je da je Vlada RS obaviještena o ovome od strane “Hrvatske elektroprivrede”. “Oni potražuju određena finansijska sredstva od onoga što su investirali u sektor energetike od prije početka rata u BiH. Sredstva koja oni potražuju otprilike su u vrijednosti pet teravata električne energije”, rekao je Đokić.
Đokić tvrdi da isto to može učiniti i Republika Srpska kada je u pitanju Hidroelektrana Dubrovnik. “Mi možemo, takođe, od Hrvatske tražiti kada je u pitanju Hidroelektrana Dubrovnik, koja radi u specifičnim uslovima. To je naš objekat, on pripada RS i mogao bi da bude u približnoj vrijednosti, negdje oko ili više od četiri teravata.
Toliko mi možemo da potražujemo od Hrvatske za sve ove godine njihovog korištenja hidroelektrane Dubrovnik”, rekao je Đokić. Tvrdi da to nije pitanje koje bi trebalo da zabrinjava, ali da je došlo vrijeme da se sjedne i otvoreno razgovara s Hrvatskom i pokuša pronaći kompromisno rješenje koje bi spriječilo upuštanje u neke pravne sporove. “Hrvatska elektroprivreda” godinama unazad tražila je da joj se na neki način isplate prijeratna ulaganja u Gacko, procijenjena na nekadašnjih 400 miliona njemačkih maraka.
Pritom se pozivala na samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji iz 1986. godine, prema kom je imala trećinu vlasništva u RiTE Gacko.
Tokom godina, tim povodom održan je i niz sastanaka. Sa druge strane, HE Dubrovnik je napravljena kao dio sustava tri hidroelektrane, uz HE Trebinje 1 i HE Trebinje na rijeci Trebišnjici u BiH. HE Dubrovnik se danas nalazi na području Hrvatske, no akumulacijski potencijali u jezeru Bileća i dio infrastrukture nalaze se na teritoriju RS.