Hrvatska priprema usvajanje izmene zakona koje će omogućiti otvaranje arhiva iz perioda bivše SFRJ, do 22. Decembra 1990. i očekuje da će to ujediniti, iače, veoma podeljeno hrvatsko društvo.
Predlagač izmena zakona je Most nezavisnih lista, manja članica vladajuće koalicije, na čijem je čelu Božo Petrov, koji je i predsednik Sabora.
Petrov u intervjuu za zagrebački Večernji list objašnjava da je hrvatsko drustvo opterećeno podjelama koje, kako kaže, uglavnom počivaju na iskrivljenim činjenicama i namerama zbog sticnja pollitičkih poena. Te podjele, prema njegovim rečima, deluju destruktivno na celo društvo u odnosu na samo suočavanje s istinom, što omogućava manipulaciju podacima, osobama, ali samo u svrhu jeftinog i ličnog interesa.
“Žrtve na koje se neki pozivaju, najmanje su im bitne. Zato želim konačno da se prekine sa tom temom i sve stavi na sto”, kaže Petrov. Vjeruje da će se na taj način doći do preko potrebnog suočavanja s istinom, jer je pomirenje u još uvijek podijeljenom društvu preduslov za gradnju budućnosti neopterećene neproduktivnim raspravama.
“Samo potpuna transparentnost može nas uvesti u bolje društvo, bez podjela”, naveo je Petrov i dodaje da je siguran da je građanima draže da u prenosima saborskih sjednica slušaju argumentovane rasprave o zakonima umesto zastupnike, koji u 2017. godini spominju ustaše, partizane, Udbu i druge pojmove koje je davno trebalo prepustiti stručnjacima”, kaže on.
Petrov je rekao da će dostupna biti arhivska građa nastala do 22. decembra 1990. godine, koju su stvorila državna tela i društveno-političke organizacije poput, Saveza komunista Hrvatske. A izuzetak bi, kaže, bila samo arhivska građa koja sadrži osjetljive lične podatke poput podataka o rasnom ili etničkom porijeklu, zdravlju, polnom životu pojedinca te krivičnim djelima i prekršajima.
Petrov precizira da teba imati na umu da država čiji su se interesi i sigurnost štitili tajnošću podataka više ne postoji, pa ne postoji ni razlog zbog kojeg bi ti podaci trebalo da budu tajni.
(Tanjug)