Odluka Hrvatske da podigne naknadu za kontrolu uvezenog voća i povrća iz trećih zemalja sa 90 na 2.000 kuna (sa 24 na 533 KM) klasična je necarinska barijera kojom se štiti domaće tržište i razbija konkurencija, stavovi su upućenih juče iz BiH i Srbije, a koje ova odluka najviše pogađa.
Kako kažu, nova cijena kontrole, koja je čak za 22 puta veća od prethodne, moraće se ukalkulisati u cijenu proizvoda, koja će uz takvo opterećenje biti previsoka u odnosu na domaće voće i povrće, kao i ono iz EU.
Prema podacima koje smo dobili u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, u Hrvatsku smo za šest mjeseci ove godine izvezli 1,3 miliona kilograma voća i povrća vrijednog oko pet miliona maraka, što govori o tome da su u pitanju ozbiljna sredstva koja će se, ukoliko Hrvatska ostane dosljedna u svojoj namjeri, morati tražiti na drugim tržištima.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ocijenio je da se u ovom slučaju radi o klasičnoj diskriminaciji i dodao kako će BiH reagovati na odluku Hrvatske o enormnom povećanju takse za fitosanitarni pregled voća i povrća. Rekao je da se BiH i dalje suočava sa brojnim barijerama u spoljnotrgovinskoj razmjeni, a posljednji primjer je Hrvatska.
“Takse su povećane 10 puta i umjesto 10-15 evra, sada iznose 100-150 i ne znam koliko evra. Mi to definišemo kao barijere i u tom smislu ćemo reagovati”, poručio je Šarović.
On je istakao da se vrše konsultacije ministara trgovine i poljoprivrede iz zemalja CEFTA kako bi možda bio dat zajednički odgovor Hrvatskoj i upozoreno na nešto što je smetnja slobodnoj trgovini i što nije u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije, rekao je da će Beograd tražiti od Evropske komisije da se preispita odluka zvaničnog Zagreba o uvođenju vancarinskih barijera jer smatra da je u ovom slučaju riječ o drastičnom kršenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje sprovodi Hrvatska.
“U članu 36 stav 1 navodi se da od dana stupanja sporazuma na snagu neće biti uvedene nove carine ili dažbine, koje imaju isto dejstvo, niti će one koje se već primenjuju biti povećane”, pojasnio je Ljajić i dodao da će biti kontaktirane i druge zemlje regiona, prije svega BiH i Makedonija, koje su takođe pogođene ovom hrvatskom mjerom, a s ciljem zajedničkog nastupa pred Evropskom komisijom radi zaštite ekonomskih interesa.
“Odluka Hrvatske predstavlja i drastično kršenje pravila i principa Svetske trgovinske organizacije, koja govore o tome da ne sme biti diskiriminacije između domaćih i uvezenih proizvoda u pogledu dažbina”, istakao je Ljajić.
On je dodao da Srbija ne želi nikakav trgovinski sukob s Hrvatskom, jer to nije u interesu ni jedne ni druge zemlje, te da bi najbolje bilo da se ovo pitanje riješi na bilateralnoj osnovi.
“Međutim, ukoliko to ne bude bilo moguće, onda ostaje da problem internacionalizujemo i tražimo rešenja u okviru EK”, poručio je Ljajić.
Voćari koje smo kontaktirali upozoravaju kako će, ukoliko se pravilnik bude primjenjivao, posljedice biti ogromne.
“I mi bismo njima morali uvesti kontramjere, samo što bi to kod nas išlo veoma teško. Preostaje nam jedino da im blokiramo granice, drugo ništa ne možemo. Evropska unija kako je zamislila, tako će i uraditi”, kazao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Nikola Vukelić, jedan od najvećih proizvođača voća u BiH, kazao je da je njegovo preduzeće prije desetak dana izvozilo breskvu u Hrvatsku, ali da problema i velikih promjena nije bilo pa se nada da će tako i ostati.
Mihajlo Vidić, potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže kako je u pitanju barijera koja slabi konkurentnost naše robe i sprečava uvoz, te da uz toliku taksu niko ne može biti konkurentan.
“Hrvatska je nama značajan partner i treba vidjeti da li je pametno ići s nekim kontramjerama ili se stanje može izbalansirati na neki drugi način. Treba dobro ocijeniti koliki je negativni efekat tog djelovanja i na osnovu toga donijeti mjere. Burna reakcija bi mogla izazvati suprotan efekat, ali u svakom slučaju treba reagovati”, kazao je on.
Inače, novi pravilnik na snagu je stupio 14. jula, a novina u odnosu na dosadašnji je uvođenje inspekcijskog nadzora i kontrole većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, nego što je dosad bio slučaj.
Nastavljen trend rasta
Mirko Šarović, resorni ministar, kazao je juče kako je u prvom polugodištu 2017. godine nastavljen trend rasta spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom, te dodao da je važno da je pokrivenost uvoza izvozom povećana za dva odsto, sa prošlogodišnjih 59 na 61 odsto.
Prema njegovim riječima, do kraja godine očekuje se da ta pokrivenost bude 60 odsto, a prije nekoliko godina pokrivenost je bila 50 odsto.
Naveo je da BiH s Njemačkom, Italijom, Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom i Austrijom ima dobru pokrivenost uvoza izvozom, a s Njemačkom iznosi 77 odsto. Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni s Turskom, istakao je da se BiH suočava s teškim pregovorima o izmjeni i dopuni sporazuma o trgovini, te podsjetio da BiH ima ekspanziju u nekoliko sektora, što se mora definisati u inoviranom sporazumu jer postoje različiti stavovi.
Šarović je potvrdio i da je tačno da se u BiH uvozi meso lošeg kvaliteta, te da se u praksi malo šta čini po tom pitanju.
Izvor: Nezavisne novine