Hrvatska nema pravo da traži naknadu ratne štete od Srbije, a eventualne pojedinačne tužbe bi se suočile sa pitanjem zastarjelosti potraživanja naknade štete, piše “Danas”, pozivajući se na pravno tumačenje beogradskog Fonda za humanitarno pravo /FHP/.
Podovom nedavne izjave poslanika vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj Mire Kovača da će Srbija u okviru pregovora sa EU morati da riješi pitanje odštete, kako je rekao, “hrvatskim logorašima”, FHP pojašnjava da su potraživanja ratne štete i štete za logoraše dvije različite stvari.
Kada je riječ o ratnoj šteti, FHP podsjeća da se Sporazum o normalizaciji odnosa SR Jugoslavije i Hrvatske odnosi isključivo na obeštećenje za imovinu koja je uništena, oštećena ili nestala, dok pitanje odštete za logoraše nije regulisano ovim dokumentom, pa se na osnovu njega ne može ni potraživati.
Povodom procesa pristupanja Srbije EU, FHP napominje da se može desiti da Hrvatska aktuelizuje ovo pitanje, te podsjeća, na primjer, da je Crna Gora bila obavezna da isplati reparaciju, a ne ratnu štetu, zbog više ratnih zločina počinjenih na njenoj teritoriji na osnovu tužbi žrtava ili njihovih porodica.
To je bio dio Akcionog plana za Crnu Goru za pregovaračko poglavlje 23 /o pravosuđu/, dok Srbiji za to poglavlje nisu postavljeni takvi zahtjevi, niti su dio njenih pregovaračkih pozicija.
Kada je riječ o tome da Srbija ipak plati odštetu /navodnim/ logorašima, ako dođe do takvog zahtjeva, u FHP ističu da, s obzirom na to da se Kovačeva izjava odnosi na naknadu štete za ovu populaciju, oni bi mogli da pokrenu postupak protiv Srbije, ali bi se suočili sa pitanjem zastarjelosti potraživanja naknade štete.
To se objašnjava time što ne postoji pravosnažna osuđujuća krivična presuda protiv lica koje bi bilo odgovorno za zločine koji su navodno izvršeni nad logorašima, zbog čega se ne bi mogli primijeniti duži rokovi zastarjelosti, koji važe za zastarjelost krivičnog gonjenja.
Samim tim je nastupila zastarjelost potraživanja naknade štete nakon tri do pet godina od momenta kada je šteta nastala, a takav stav je, podsjeća FHP, podržao i Evropski sud za ljudska prava u presudi “Banićević protiv Hrvatske”.
Prema mišljenju pravnika FHP-a, ako se budu primijenili standardi o zastarjelosti, irelevantno je koliko ima potencijalnih oštećenih, jer su svi zakasnili sa podnošenjem tužbe.
(SRNA)