Da se o genocidu više ne može razgovarati ni raspravljati ukoliko mišljenje nije u saglasnosti sa presudama suda u Hagu, a da se ne rizikuje zatvorska kazna – stoji u Nacrtu izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH. Za takav tekst su u Savjetu ministara glasali i srpski ministri. Danas kažu da je to bilo uslovno glasanje. Šta to tačno znači, Mirko Šarović je pokušao da objasni.
“U načelu mi smo usvojili ovaj zakon, ali vršimo selekciju primjedbi jednih, drugih, trećih, mi smo ostavili sat i po oko ovog Zakona. Samo u slučaju ako je verzija onakva kako sam ja saopštio, on može da ide u Savjet ministara sa srpskim glasovima, bez toga ne može da ide u tu proceduru”, rekao je Šarović.
U narednih nekoliko dana, kaže Šarović, tekst zakona će biti dostupan javnosti, kada se, tvrdi, u obzir uzmu primjedbe svih ministara sa sjednice. A srpski ministri su, dodaje, insistirali da se usvoji primjedba Ministarstva pravde Republike Srpske, koja ukazuje na to da je tema genocida u okvirima krivičnog zakona, nadležnost entiteta. Samim tim, nemoguće je odrediti zatvorsku kaznu od pet do 10 godina zatvora za negiranje genocida, jer to nije nadležnost BiH. Hoće se razmatrati primjedbe sa sjednice, kaže ministar pravde BiH Јosip Grubeša, ali…
“Pogledaću koji su to prijedlozi. Ako budu prihvatljivi Ministarstvu pravde, oni će biti uvršteni. Ako ne budu prihvatljivi, prijedlog ide onakav kakav je dalo Ministarstvo pravde jer je zakon Ministarstva pravde”, kaže Grubeša.
Kako je Šarović shvatio da je dobra ideja da da blanko glas, a da potom popravlja sadržaj zakona, ni pravnim stručnjacima nije jasno. U Savjetu ministara se po Ustavu glasa, ili za, ili protiv neke odluke, bez uslovljavanja.
“Ukoliko je bilo tako nečega u postupku donošenja akta u SM sa kojim se hoće ići u Parlamentarnu skupštinu, onda tako nešto ne može biti upućeno u parlamentarnu proceduru nego SM mora da zasjeda, da raspravlja i onda donese odluku, na način da se glasa za ili protiv bez uslovljavanja”, ističe Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.
Ministarstvo pravde Srpske već dva mjeseca pokušava ukazati na manjkavosti Krivičnog zakona BiH. U način rada Savjeta ministara Anton Kasipović se nije miješao, ali se uzda da će Šarović popraviti moguću štetu.
“Ministar Šarović je danas vrlo precizno govorio da će doći do konačnog usaglašavanja teksta i ako budu prihvaćene naše primjedbe da će takav tekst ići prema Parlamentarnoj skupštini”, rekao je ministar pravde Srpske Anton Kasipović.
Dok Šarović tvrdi da je sve pod kontrolom, Mladen Bosić kaže da neće promijeniti mišljenje, nego da će glasati protiv Krivičnog zakona, optužujući SNSD da je zbog nedolaska na sjednicu, incijativa Denisa Bećirovića da se genocid nađe u tekstu Zakona prošla.
“Ako budu igrali kao što su igrali prvi put, taj Zakon će proći uprkos našim glasovima protiv”, rekao je Bosić.
Krivični zakon BiH prema kome se zatvorom kažnjava negiranje genocida ne smije i neće biti usvojen, kaže predsjednik PDP-a, Branislav Borenović. O uslovnom glasanju nije upoznat – PDP-ov ministar nije bio na sjednici.
“Vidjećemo u narednih nekoliko dana kako će to izgledati, ali u svakom slučaju sve što je u nadležnosti Srpske, ostaje u nadležnosti Srpske”, kaže Borenović.
Da se sa Krivičnim zakonom BiH, koji tumači genocid, ne treba igrati, čulo se i u Parlamentu Srpske. Radovan Višković smatra da bi posljedice mogli imati svi u Srpskoj – i vlast i opozicija, a prije svega Srbi.
“Nije to zakon koji će se odnositi na SNSD, ni socijaliste, ni DNS, već na građane Republike Srpske i mnogima će se on obiti o glavu”, ističe Višković.
Brojna udruženja proistekla iz proteklog rata osudila su mogućnost da se “negiranje genocida” tumači na nivou BiH, jer je jasno da narodi u BiH na tu temu ne gledaju isto.
RTRS