Najviše kontroverzi izazvaće dva potporna bika na ponuđenom rješenju.
Zoran Nikolić i Srđan Marlović, stručnjaci za heraldiku iz Beograda, izradili su idejno rješenja grba grada Banjaluke. Prijedlog izgleda najvažnijeg gradskog simbola naći će se krajem mjeseca pred odbornicima Skupštine opštine bez konkurencije jer je – jedini.
Osnovu grba Banjaluke, ako dobije većinsku podršku, činiće polukružni štit u crvenoj boji. Prema tumačenju idejnih tvoraca, simbolizovao bi banjalučku regiju, a dva zlatasta stuba aludiraju na stvaralačke domete, materijalnu i nematerijalnu baštinu grada. Iznad štita se nalazi ukrašena kruna koja simbolizuje grad kao centar administracije RS.
Najviše kontroverzi među onima koji će odlučivati o konačnom rješenju grba izazvaće, svakako, dva potporna bika koji simbolizuju tradiciju i literarno stvaralaštvo najznamenitije istorijske ličnosti ovog kraja – Petra Kočića.
U podnožju idejnog rješenja grba se nalazi grana kestena – najvažniji simbol grada zalenila i aleja – motiva poznatog sa skoro svih razglednica Banjaluke. Na lenti je ispisan tekst “Slavna i sveta” koji se odnosi na rijeku Vrbas, a preuzet iz Dučićevog književnog stvaralaštva.
Odbornik Srpske demokratske stranke u SO Banjaluka Đorđe Umićević za “Novosti” kaže da je predloženi novi izgled grba grada zanimljiv i – intrigantan.
– Pogledao sam idejno rješenje i onako na prvu mogu reći da mi se dopada. Naš odbornički klub će tek zasjedati i zauzeti stav oko toga da li ćemo glasati za predloženo rješenje ili ne. Naravno da ćemo se konsultovati i sa strukom. Mogu reći da se meni dopadao i osporeni grb. Predlagao sam da ovo rješenje bude na čekanju, kada prođe izvjesno vrijeme i kada splasnu strasti da ga ponovo kandidujemo za glavno obilježje grada – kaže Umićević.
ZAŠTO ЈE STARI SPORAN
Prethodni grb Banjaluke proglašen je prije dve godine neustavnim jer je sadržavao elemente vjerskog i nacionalnog identiteta samo jednog naroda. Gradske vlasti su prošle godine putem dva konkursa bezuspješno pokušale da utvrde novi izgled grba. U Gradskoj upravi su pojasnili da prvi konkurs nije rezultirao izborom idejnog rješenja, jer rad nije sadržavao elemente koji su prepoznatljivi kao kulturno-istorijsko naslijeđe Banjaluke, dok je drugi konkurs poništen jer predloženo rješenje “nije sačinjeno u skladu s pravilima heraldike”, što je, kako su istakli, bio jedan od uslova predviđenih konkursom.
(RTRS)