Povodom početka izgradnje pelješkog mosta, juče su javno reagovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić, koji je čak uputio i protestnu notu Hrvatskoj, iz HDZ-a BiH su se oglasili saopštenjem koje prenosimo u cijelosti:
“Izgradnja pelješkog mosta, toliko očekivanog projekta koji su najavljivale gotovo sve vlade Republike Hrvatske, službeno je započela i predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih prometnih projekata u novijoj hrvatskoj povijesti.
Međutim, priča oko pelješkog mosta izazvala je toliko kontroverzi u Bosni i Hercegovini da je nemoguće ne zapitati se šta je sporno oko same realizacije projekta koji uvelike predstavlja i veliki dobitak za samu Bosnu i Hercegovinu, naveli su iz HDZ-a BiH.
Navode da je, nakon što je Evropska komisija odobrila finansijsku podršku izgradnji pelješkog mosta u okviru kohezijske politike koja je zadužena za razvoj infrastrukture zemalja članica Evropske unije, “uslijedila politička i medijska ofenziva bošnjačkih političkih predstavnika protiv izgradnje, ističući da se radi o direktnoj povredi bosanskih, i valjda hercegovačkih, prava na otvoreno more, kao i neriješeno pitanje granica”.
Nakon brojnih upućenih pisama u kojima se poziva na bojkot izgradnje pelješkog mosta od bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i predsjedavajućeg Savjeta ministara Denisa Zvizdića, Evropska komisija je jasno istaknula da ne postoje nikakve formalne i pravne prepreke oko početka izgradnje. Komisija je pažljivo izanalizirala hrvatsku projektnu dokumentaciju za sufinansiranje pelješkog mosta te je provjerila jesu li ispunjeni svi uvjeti i procedure propisane Pravilom o kohezijskoj politici prije usvajanja projekta – dodaju.
Ističu da je na osnovu dodatnih informacija koje je dostavila Hrvatska ”Evropska komisija zaključila da nema otvorenih pravnih pitanja s ovim projektom kohezijske politike, kada su u pitanju komisijske i interne procedure Evropske unije, a istaknuo je to tada Johannes Bahrke, portparol za regionalnu politiku Evropske komisije”.
Iako sama izgradnja pelješkog mosta predstavlja strateški interes i za Bosnu i Hercegovinu, prvenstveno zbog prometnog rasterećenja prostora Neuma koji se pojavljuje svake godine za vrijeme ljetne sezone, ali i gospodarske i turističke prednosti zbog direktne povezanosti sa cjelokupnim jugom Hrvatske, političko Sarajevo i dalje tvrdi da se radi o gruboj povredi bosanskog suvereniteta. Stječe se dojam da je pitanje pelješkog mosta daleko dublje prirode nego što to službeno žele istaknuti bošnjački predstavnici. Iako su strateške i infrastrukturne prednosti koje BiH dobiva poprilične i s više aspekata nemjerljive, postavlja se pitanje kako izgradnja toliko spornog mosta utječe na geopolitičke vidike bošnjačkih lidera u pogledu bosansko (hercegovačkog) juga.
Još 1995. godine tzv. bošnjački intelekt palicom Ibrahima Bušatlije i Bosanskog pomorskog društva (sa sjedištem u Vogošći) izdali su svojevrsni manifest pod nazivom „Bosansko primorje i Neum“, u kojem su sadržani geopolitički pogledi na prostor Neuma i izgradnje pomorske luke na tom prostoru. Veliki san spomenutog Bušatlije još 1995. godine predviđao je Neum kao strateško uporište bosanskih ciljeva i izlaska na more, kao i pokušaja direktnog utjecaja na taj prostor kroz izgradnju morske luke, a samim time i izmjene etničkog sastava kojim bi tadašnji bošnjački lideri uspjeli poklopiti jedini prostor na kojem je BiH imala pristup moru.
Konjic i Jablanica (plus Stolac i Neum) predstavljao je tzv. zelenu transverzalu kojom bi Sarajevo dugoročno dirigiralo i koji bi držali direktno pod svojom kontrolom, a samim time i uvjetovali sve buduće projekte. Naime, bošnjački politički predstavnici jasno i nedvosmisleno spremni su žrtvovati strateške i infrastrukturne interese cijele države u korist vlastitih (etničkih i nacionalnih) interesa, predstavljajući to kao patriotizam, iako se radi o sebičnim ratnim ciljevima koje izgradnja Pelješkog mosta uvelike remeti”, zaključuju u HDZ-u BiH.
Nezavisne novine