“Bila bi uvreda za žrtve, kako preživjele tako i za mrtve, ali i uvreda za pravdu da se dodijeli bilo koja kazna manja od najstrožije prediđene zakonom”, rekao je tužilac Artur Traldi.
General Mladić se na početku suđenja izjasnio da nije kriv za ono što mu se stavlja na teret optužnicom, uključujući i dvije tačke za genocid.
Tužilac Adam Veber izjavio je trećeg dana iznošenja završne riječi Tužilaštva na suđenju generalu Ratku Mladiću da je Vojska Republike Srpske tokom tri i po godine rata otvarala na Sarajevo neselektivnu artiljerijsku vatru i snajperom gađala civile.
Veber je kao dokaz tvrdnje da je general Mladić naređivao i odobravao te napade emitovao snimak presretnutog razgovora iz maja 1992. godine u kom Mladić izdaje naređenje za artiljerijsku vatru na naselja Velešići i Pofalići, prenose beogradski mediji.
On se pozvao na svjedočenja zvaničnika UN, poput Dejvida Harlanda, prema kojima je general Mladić, zajedno sa Radovanom Karadžićem, napade na grad koristio kao sredstvo pritiska na vlasti u Sarajevu i međunarodnu zajednicu.
Na tvrdnju odbrane da je Mladić zabranio “ofanzivnu vatru” i “napade na civile”, tužilac je, prikazujući naređenja, ukazao da je general Mladić naznačio “bez mog odobrenja”.
“To nije isto što i zabrana”, ocijenio je Veber.
Tvrdnju odbrane da je Vojska Republike Srpske “samo reagovala” na napade tzv. Armije BiH iz Sarajeva, tužilac je nazvao “lažnom”, odnosno da je zasnovana na nepostojećim dokazima.
Nalaz balističkog vještaka odbrane Zorice Subotić da su dvije eksplozije na pijaci Markale izazvale podmetnute mine, tužilac je odbacio kao “teoriju zavjere”.
“Ona je sve to izmislila”, naglasio je tužilac.
Veber je rekao da odbrana nastoji da Mladića prikaže kao “herojskog spasioca” civila, tvrdnjom da je general “obezbijedio dobrobit stanovništva”.
“Ništa ne može biti dalje od istine”, ocijenio je Veber.
Veber je odbacio i tvrdnju odbrane da je general Mladić više puta nudio “demilitarizaciju Sarajeva” i da ukloni tešku artiljeriju oko grada i rekao da je to ponudio tek pod prijetnjom NATO bombardovanja, nakon prve eksplozije na pijaci Markale, u februaru 1994. godine.
Izvor: Srna/Tanjug