U Hagu je održana ceremonija zatvaranja Haškog tribunala, koji će za 10 dana i zvanično prestati da postoji poslije 24 godine.
Ovoj ceremoniji prisustvovali su mnogi zvaničnici, među kojima i generalni sekretar UN Antonio Guteres, holandski kralj Viljem Aleksander, zvaničnici iz Srbije, kao i iz bivših jugoslovenskih republika čiji su državljani tokom protekle 24 godine prosecuirani pred tim sudom.
Ceremonija, koja je održana u Sali vitezova u okviru holandskog parlamenta, počela je minutom ćutanja za sve žrtve.
Guteres je na ceremoniji zatvaranja ocijenio da će, zahvaljujući radu ovog suda, biti nemoguće prekrajati istoriju.
On je ocijenio da je stvaranje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju bilo od istorijske važnosti, dodajući da nije postojao nijedan sud međunarodne vrste koji bi mogao suditi o individualnoj krivičnoj odgovornosti.
“Savjet bezbjednosti je tom prilikom poručio da je uvjeren da će taj sud doprinijeti održavanju mira. Nadam se da će ovaj osjećaj opstati i nadživjeti i današnji dan”, rekao je Guteres.
Predsjednik Haškog tribunala Karmel Ađijus rekao je da je ta institucija osnovana kao izraz “zajedničke odlučnosti za borbu protiv nekažnjivosti”, te da je postao sinonim za tijelo sa univerzalnim standardima.
“Osnovani smo kao privremeni ad hok tribunal, ne stalan, sa mandatom da donese pravdu, mir i sigurnost samo jednom regionu u svijetu. Iako je naša svrha na početku bila ograničena, ostvarenja protekle 24 godine pokazuju nešto drugo”, napomenuo je Ađijus.
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc rekao je da, uprkos prestanku rada ove institucije, mnoge žrtve i dalje čekaju na pravdu.
“Iako je bilo mnogo pozitivnih stvari, to ne znači da se međunarodnom sudu ne mogu uputiti i neke kritike. Neki predmeti su trajali predugo. I dalje stoji činjenica da je sud postigao mnogo u protekle 24 godine”, rekao je Bramerc.
On je podsjetio da je prije par nedjelja Haški tribunal izrekao posljednje presude, te da su “reakcije u bivšoj Jugoslaviji bile energične kao i uvijek”.
Haški tribunal je 25. maja 1993. godine osnovao Savjet bezbjednosti UN radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije.
Tribunal je sa radom prestao 30. novembra okončavši sve prvostepene postupke, a njegov rad je nastavio takozvani Mehanizam za međunarodne krivične sudove, koji će okončati sve preostale žalbene postupke.
Tokom više od 24 godine rada, Tribunal je procesuirao 161 optuženog, od kojih su više od polovine bili Srbi iz vojnog i političkog života Srbije i Republike Srpske.
Haški tribunal izrekao je Srbima šest doživotnih kazni i ukupno 758 godina zatvora, Hrvatima 166 godina, a Bošnjacima 41,5 godinu.
Zbog toga i zbog načina na koji su procesi vođeni, veliki broj građana Srbije i Republike Srpske i domaćih stručnjaka smatra da je haška pravda bila selektivna.
(Srna)