Više od 20 posto javnih Wi-Fi mreža u ruskim gradovima domaćinima Svjetskog prvenstva ne koriste enkripciju saobraćaja. Ovo ih čini potencijalno nesigurnim za korištenje pa je velika vjerovatnoća da svi koji se “zakače” na njih rizikuju da budu žrtve hakera.
Tri grada sa najvećim udjelom nepouzdanih Wi-Fi mreža su Sankt Peterburg (37 posto), Kalinjingrad (35 posto), i Rostov (32 posto). Nasuprot ovome, najsigurnija mjesta jesu relativno mali gradovi – uključujući Saransk (samo 10 posto Wi-Fi mreža su otvorene), i Samara (17 posto Wi-Fi mreža je otvoreno), prenosi Blic.rs.
Gotovo dvije trećine svih javnih Wi-Fi mreža na ovim lokacijama koriste porodicu protokola Wi-Fi Protected Access (WPA/WPA2) za enkripciju saobraćaja, koja se smatra jednom od najsigurnijih za upotrebu Wi-Fi.
Ovo su nalazi do koje je došao Kaspersky Lab. To su zaključci da za sada nemaju sve bežične pristupne tačke algoritme enkripcije i autentikacije – aspekte koji su neophodni da bi se osigruala sigurnost Wi-Fi mreža. Ovo znači da je dovoljno da hakeri budu blizu pristupne tačke kako bi presreli mrežni saobraćaj i prikupili povjerljive podatke od nesvjesnih ili nespremnih korisnika.
Na sreću, postoji mogućnost zaštite. Kada god je to moguće, korisnicima se preporučuje konektovanje preko virtuelne privatne mreže (VPN). Korištenjem VPN-a, enkriptovani podaci prenose se kroz zaštieni tunel, što znači da kriminalci neće moći da pročitaju podatke, čak i ako dobiju pristup njima.
Korisnicima se savjetuje da ne koriste mreže koje nisu zaštićene lozinkom ili onima čije su lozinke lake za pogađanje ili nalaženje. Oprez je potreban čak i kada mreža zahtjeva jaku lozinku. Prevaranti mogu otkriti lozinku mreže u kafeu, na primjer, i potom napraviti lažnu konekciju sa istom lozinkom.
Ukoliko niste 100 posto sigurni da je bežična mreža koju koriste sigurna, ali vam je i dalje potreban pristup internetu, pokušajte da se ograničite na osnove korisničke aktivnosti poput pretrage i nalaženja informacija, savjetuju stručnjaci. Trebalo bi se suzdržati od unošenja ličnih pristupnih podataka na društvene mreže i e-mail servise i definitivno ne bi trebalo obavljati bilo kakve radnje u vezi sa online bankarstvom ili unošenjem podataka o bankovnoj kartici bilo gdje.