Na današnji dan 2002. godine zatvor Gvantanamo primio je prve zatvorenike, a 15 godina kasnije u njemu se još nalazi 55 ljudi koji mahom ne znaju kada će napustiti taj objekat.
Mučenje, nezakonito zatvaranje i štrajkovi glađu bili su samo neki od motiva po kojima je ovaj američki zatvor postao poznat. Anti-Gvantanamo protesti danas se održavaju u Londonu, Los Anđelesu i Vašingtonu, gdje Amnesti internešnel traži da predsjednik Barak Obama iskoristi svoja ovlašćenja i prije Trampove inauguracije konačno zatvori Gvantanamo.
Zatvorenike i aktiviste zabrinjava činjenica da Gvantanamo i dalje radi, uprkos Obaminom obećanju da biti zatvoren, dok je i novoizabrani predsjednik nedavno tvitovao da smatra da preostale zatvorenike nikada ne treba pustiti i da ga treba napuniti dodatno “lošim momcima”.
Od otvaranja Gvantanama u američkoj vojnoj bazi na Kubi, umrlo je devet zatvorenika, od kojih se za sedam vjeruje da su počinili samoubistvo. Tokom 15 godina postojanja samo devet zatvorenika je osuđeno za neki zločin. Od 55 zatvorenika koji su još tamo, jedan je osuđen, devetorici je suđenje u toku, a za 19 je odobreno oslobađanje. Međutim, neizvjesno je kada će biti pušteni. Za preostalih 26 još nije ni pokrenut postupak – ili zbog nedostatka dokaza ili zbog toga što su dokazi dobijeni mučenjem i iznudom ili zato što za njih nije nadležan nijedan sud.
Kroz ozloglašeni zatvor prošlo je oko 800 zatvorenika, od kojih su neki bili mučeni, prema izjavama oslobođenih, na razne “inovativne” načine, između ostalog, i polivanjem vodom lica zatvorenika prekrivenog krpom, kako bi se izazvao osjećaj davljenja, ali i na druge načine – plašenjem psima, uskraćivanjem sna, zatvaranjem nagih ljudi u mračne samice na duge periode i slično.
Studija Avganistanske mreže analitičara iz 2016. godine objavila je da su američke vlasti mnoge zatvorenike držale na osnovu veoma tankih dokaza. “Svako je mogao da bude zatvoren. Dokaz je mogao biti čak i beznačajan niz poznanstava: zatvorenik je poznavao osobu A, koja je poznavala osobu B, koja je poznavala osobu C, koja je poznavala Bin Ladena”, rekla je autorka izvještaja Kejt Klark.
Među zatvorenima bilo je i najmanje petnaestoro djece, poput Omara Kadra uhapšenog u Avganistanu kada je imao samo 15 godina i optuženog da je bacio granatu na vojnika, te Muhameda el Garanija, koji je sa 14 godina bio najmlađi zatvorenik. Garanija su teretili da se borio za talibane i da je bio član terorističke ćelije Al Kaide u Londonu, uprkos tome što nikada nije bio ni u Avganistanu ni u Engleskoj, a zbog nedostatka dokaza pušten je sedam godina kasnije.
Agoniju preostalih zatvorenika možda najbolje oslikava rečenica Šakera Amera, puštenog 2015. nakon što je 13 godina proveo u Gvantanamu bez optužnice. “Gvantanamo se rukovodi samo jednim konceptom: kako uništiti ljudsko biće”, rekao je Amer u intervjuu za RT.
Izvor: Sputnik