Grejp – super zdrava voćka: Ali, oprezno, može biti jako opasan!

Postoje namirnice koje imaju iznimno pozitivan utjecaj na naše tijelo, no treba znati da se u nekim situacijama njihova upotreba ipak ne preporučuje.

Jedna od takvih namirnica je grejp ili grejpfrut, koji je prava bomba ljekovitih tvari koje djeluju preventivno.

Bogat je vitaminima A i C te manjom količinom minerala poput kalcija, fosfora i kalija. Razlikujemo crveni i bijeli grejp, s tim da crveni sadrži pet puta više vitamina A od bijeloga.

Inače, grejp je stvoren u 18. stoljeću križanjem naranče s pomelom. Rezultat je bilo voće koje je raslo u grozdovima sličnim grožđu, pa otuda i naziv grejp. Većina ljudi o grejpu misli kao o zdravom, ukusnom i hranjivom plodu koji je prebogat vitaminom C. Konzumacija samo polovice jednog ploda grejpa osigurava približno 63 posto dnevne potrebe za vitaminom C i ima samo 52 kalorije u 100 grama.

Grejp je izvrstan izvor antioksidansa u borbi protiv različitih bolesti poput likopena i beta-karotena, a sadrži i minerale kao što su mangan, cink i bakar, te fitonutrijente koji promiču zdravlje. Moguće zdravstvene koristi grejpa uključuju gubitak kilograma, smanjeni rizik od moždanog udara, karcinoma, astme, povišenog krvnog tlaka i čišću kožu.

Ipak, uprkos svim tim potencijalnim zdravstvenim blagodatima ljudi moraju biti oprezni kada konzumiraju ovo navodno ‘super voće’ jer grejp može i naštetiti zdravlju ako ga ne koristite oprezno.

Može pridonijeti otkazivanju bubrega

Iako su neka znanstvena istraživanja otkrila da grejp može smanjiti učestalost bubrežnih kamenaca zbog svojih kiselih svojstava, druga istraživanja pokazala su da grejp može štetiti onima s već postojećom bubrežnom bolešću. To je zato što grejp sadrži velike količine kalija. Višak kalija može biti štetan ako je već ugrožena funkcija bubrega. Naime, bubrezi bi trebali filtrirati višak minerala iz krvi. Hiperkalemija nastaje kada se visoka razina kalija sakuplja u krvi, a bubrezi je ne mogu ukloniti. Teška hiperkalemija može dovesti do zastoja srca i smrti. Stoga, ako imate bubrežnu bolest, budite oprezni s konzumacijom grejpa.

Pogoršava simptome GERB-a

Procjenjuje se da je oko 40 posto stanovništva pogođeno GERB-om (gastroezofagealna refluksna bolest). Ovo se stanje često povezuje sa žgaravicom i probavnim smetnjama. Istraživanjem je utvrđena veza između ove bolesti i prekomjerne kiseline u prehrani. Budući da grejp sadrži veliku količinu limunske kiseline, kod osoba koje pate od GERB-a, konzumiranje grejpa može rezultirati pogoršanjem simptoma, posebno žgaravice. Samo lijekovi ne rješavaju simptome. To je zato što kad želudac refluksira, želučani enzim zvan pepsin se također povećava i raste. Anti-refluksni lijekovi ne utječu na pepsin. Stoga, ako imate ili ste skloni GERB-u, trebali biste smanjiti ili izbaciti grejp iz svoje prehrane.

Smanjuje apsorpciju određenih lijekova

Grejp je mnogima dijetalna hrana. Tako npr. petina Kanađana konzumira grejp ili sok od grejpa za doručak, što se također podudara s dijelom dana kada se uzima većina lijekova. Ono što većina ljudi ne shvaća jest da grejp sadrži tvari koje ometaju transport određenih lijekova unutar tijela. To čine tako da se ‘prikače’ na receptorska mjesta specifična za te lijekove, čime sprečavaju transport tih lijekova u stanice. To rezultira znatno manjim unosom lijeka i umanjuje ili u potpunosti anulira učinkovitost lijeka. Jedan od lijekova na koji utječe je feksofenadin (robna marka Allegra). Ovaj je lijek dostupan na recept i bez recepta. Obično se propisuje za ublažavanje alergija iz okoliša. Osim grejpa, i drugi sokovi poput jabuke i naranče također mogu smanjiti učinkovitost ovog lijeka.

Negativno djeluje s velikim brojem lijekova

Grejp u interakciji s više lijekova djeluje negativno. Naime, grejp je sudjelovao u nuspojavama vezanih sa 85 različitih lijekova i taj se broj i dalje povećava. Čak ni povećano vrijeme između konzumacije grejpa ili soka od grejpa i konzumiranja lijekova ne pomaže, jer grejpfrut ostaje u organizmu više od 24 sata nakon što se unese i cijelo to vrijeme komunicira s lijekovima. Pri tome treba naglasiti da su ljudi u dobi od 45 godina i stariji najveći konzumenti grejpa, ali i lijekova. Taj se broj s godinama povećava. Starije odrasle osobe imaju više medicinskih problema od mlađih, što ih čini još osjetljivijima na štetne učinke interakcija lijekova s grejpom. Grejpfrut može biti smrtonosan

Od 85 poznatih lijekova s kojima grejp negativno komunicira, 43 može imati ozbiljne nuspojave koje mogu uključivati zatajenje bubrega, zatajenje dišnog sustava, gastrointestinalno krvarenje i iznenadnu smrt. To je zato što grejp značajno povećava snagu većine lijekova. Farmakolog David Baily procjenjuje da je “uzimanje jedne tablete s čašom soka od grejpa poput uzimanja 20 tableta s čašom vode.”

Ova povećana potencija rezultira nenamjerno visokom i toksičnom razinom lijeka u krvotoku osobe i može dovesti do komplikacija koje mogu rezultirati smrću. Smatra se da su za ovu opasnu nuspojavu odgovorni furanokumarini poput bergamotina koji se nalazi u soku grejpa. Ti spojevi blokiraju enzim tankog crijeva (CYP3A4) koji pomaže u metabolizmu i razgradnji lijekova.

Lijekovi koji loše komuniciraju s grejpom

Grejp može uzrokovati ozbiljne nuspojave s lijekovima za kolesterol (statini), antihistaminima, lijekovima za krvni tlak (blokatori kalcijevih kanala), psihijatrijskim lijekovima, crijevnim lijekovima, imunosupresivima, lijekovima protiv bolova, Viagrom, HIV lijekovima i srčanim lijekovima.

Kada uzimate bilo koji od ovih lijekova, najbolji savjet bio bi da iz svoje prehrane izbacite grejp ili sok od grejpa i posavjetujte se s ljekarnikom ili obiteljskim liječnikom kako biste dvostruko provjerili moguće negativne interakcije, piše Slobodna Dalmacija.