Glasačka mjesta će biti otvorena do 16 sati, a konačni rezultati se očekuju sutra ujutro, prenijela je agencija AFP.
Sudeći prema anketama, ishod će biti neizvjestan s obzirom na “mrtvu trku” u glasovima koje Grci namjeravaju da daju radikalno ljevičarskoj Sirizi i konzervativnoj Novoj demokratiji, ali ko god da pobjedi – imaće ograničen prostor za manevrisanje.
Ne očekuje se da će ijedna stranka imati dovoljan broj glasova, odnosno oko 38 odsto, koliko je potrebno da bi osvojila većinu u parlamentu od 300 poslaničkih mjesta, što znači da je koalicija gotovo izvjesna.
Grci treći put ove godine izlaze na birališta, poslije parlamentarnih izbora u januaru koji su na vlast doveli lidera Sirize, sada već bivšeg premijera Aleksisa Ciprasa, i julskog referenduma na kojem su glasači jasno i glasno odbacili prijedloge stranih kreditora o reformama, mada ih je Ciprasova vlada malo kasnije usvojila.
Nakon što mu je naglo opala podrška u redovima Sirize, koja se pocijepala na dva dijela pošto se radikalno ljevičarska frakcija suprotstavila novom paketu strane pomoći, Cipras je krajem avgusta podnio ostavku kako bi bili održani vanredni izbori iz kojih bi, kako se nada, mogao da izađe sa snažnijim mandatom birača.
Za razliku od prethodna dva glasanja, ovog puta među Grcima ne vlada entuzijazam, u trenutku kada im je ekonomija i dalje slaba, četvrtina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, a kontrola kapitala ograničava pristup gotovini na 420 evra nedjeljno, navodi AP.
Ankete pokazuju gotovo izjednačene rezultate dva glavna takmacara – Sirize i Nove demokratije, koje svaka uživaju po 28 odsto glasova među ispitanicima, dok se krajnje desničarska Zlatna zora sa oko šest odsto glasova, i stranka PASOK lijevog centra utrkuju za treće mjesto, a prate ih komunistička partija KKE i centristička To Potami, prenosi Rojters.