Građani BiH od medija očekuju da budu profesionalni i da izvještavaju istinito, a u slučaju kada smatraju da su novinari prekršili kodeks ili su u svom radu na nepravedan ili pogrešan način tretirani ako su bili dio nekog medijskog izvještaja imaju mogućnost da se žale.
Oni nam kažu da ulaganjem prigovora na nepravilnosti i nepoštovanje Kodeksa za štampu i online medije BiH građani pomažu i samim novinarima u njihovoj borbi za istinu.
Ističu da bi građani prvo trebalo da se obrate mediju za koji smatraju da je objavio pogrešnu ili netačnu informaciju, te da traže objavu demantija, dopunu informacija, objavljivanje ispravke ili izvinjenje.
“Istovremeno građani mogu poslati svoju reakciju Sekretarijatu Savjeta, putem pošte ili emaila [email protected], uz objašnjenje i precizne naznake gdje i kada je objavljen tekst na čiji se sadržaj žalite. Po mogućnosti, dobro je poslati i kopiju ili screen shot spornog teksta”, kažu oni.
Da bi prigovor bio prihvaćen od strane Savjeta, napominju da je važno da stigne unutar mjesec dana od dana objavljivanja ako su u pitanju dnevne novine, a unutar dva mjeseca ako se radi o magazinu. Za online medije rok prijava traje sve dok je sporni sadržaj dostupan na veb-portalu.
“Sekretarijat će naknadno kontaktirati redakciju o kojoj je riječ, te, u slučaju potrebe, takođe će kopiju pisma uputiti uredniku, tražeći njegov komentar i objašnjenje i pokušati uspješno riješiti slučaj putem posredništva i objavljivanja reakcije”, kažu oni.
U slučaju da ne bude dogovora, Sekretarijat predaje predmet na razmatranje žalbenoj komisiji od devet članova. Članovi komisije biraju se iz reda članova Vijeća, civilnog društva, medijske i akademske zajednice.
“Članovi žalbene komisije će razmotriti objavljeni članak, reakciju, profesionalno pojašnjenje urednika i donijeti odluku isključivo prema propisanim standardima Kodeksa za štampu i online medije BiH. Odluke se donose konsenzusom”, kažu oni.
Inače, evropski standardi, kad je u pitanju objavljivanje demantija ili žalbe građana na medijsko izvještavanje, prilično su ujednačeni.
Fondacija “Fridrih Ebert”, odnosno njihova Kancelarija u Sarajevu, u brošuri “Smjernice za novinarski rad” jedno poglavlje posvećuju upravo ovoj temi, s tim da je njihovom brošurom obuhvaćena cijela medijska zajednica, a ne samo novinari pisanih medija.
Osim opštih odredbi o tačnosti i profesionalnosti, oni ukazuju da je važno da se poruke koje sagovornici iznose prenesu na ispravan način, te naglašavaju da se ovaj aspekt često zanemaruje. Primjera radi, temu treba obraditi bez vađenja izjava iz konteksta, a važno je ne samo uzeti sve strane neke priče, nego svim sagovornicima dati jednako vrijeme, odnosno prostor da objasne svoje stavove i daju svoje viđenje.
Jedan od najrigoroznijih evropskih kodeksa za medije je njemački, a jedan dio koji se u toj zemlji razlikuje u odnosu na BiH je način na koji se tretiraju lica pod policijskom istragom ili osobe koje su osumnjičene ili optužene za neko krivično djelo. Iako princip presumpcije nevinosti važi u svim evropskim novinarskim kodeksima, u Njemačkoj se striktno primjenjuje politika objave samo inicijala takvih lica, a fotografije, ako se objavljuju, budu osjenčene na mjestima pomoću kojih bi se lice moglo identifikovati.
“Novinari ne smiju ‘presuđivati’ takvim licima niti izvještavati na način da se djela za koja se sumnjiče mogu direktno pripisivati takvim licima. Novinari smiju takvu osobu opisati kao ‘počinilac’ samo u slučaju ako postoji pravosnažno priznanje i to uz uslov da postoje i dokazi koji se s tim mogu dovesti u vezu ili ako je djelo počinjeno pred očima javnosti”, samo je jedan od isječaka iz njemačkog kodeksa za štampu.
Inače, profesionalizacija medija je jedna od oblasti kojom se u BiH bavi EU, koja medijskim projektima, treninzima i obukama i na drugi način, uz Savjet za štampu, Savjet Evrope, Ambasadu SAD i druge ambasade i organizacije pomaže medijima, novinarima i medijskoj zajednici da budu još odgovorniji i profesionalniji u svom radu.
Ovaj tekst se realizuje u okviru USAID-ovog Programa osnaživanja nezavisnih medija (IMEP), koji implementiraju CPCD i OM.
(Nezavisne – foto: Ilustracija)