Šefica najmlađe članice Evropske unije je poručila da nije nikada umanjivala važnost politike prema susjedstvu, ali da hrvatsku spoljnu politiku vidi puno otvoreniju i ambiciozniju od stalne koncentracije na tzv. regiju – izraz za koji kaže da joj je posebno mrzak.
“Da, u mandatu Ive Josipovića išlo se i pjevati i plesati u Beograd i napadno se isticala privrženost ne toliko ukupnoj regiji, koliko Beogradu kao metafori jugonostalgije, a pritom nismo riješili nijedno otvoreno pitanje. To važi i za naš odnos sa Crnom Gorom”, kaže Grabar-Kitarovićeva u intervjuu “Slobodnoj Dalmaciji” pod naslovom “Ne vodim politiku regije”.
Naglasila je kako Hrvatska ima odgovornost za bezbjednost i stabilnost jugoistočne Evrope, ali da “ne smije sebe samu zaključati u jugoistočno susjedstvo”.
Državnu spoljnu politiku, objašnjava ona, vidi puno ambicioznije od njene regionalne dimenzije i pita šta zapravo znači izraz regija.
“Koji se to još dio Evrope naziva regijom. Ne gura li nas to u neki prostor kojem se pokušava dati kakvo-takvo ime da bi se on smatrao političkom jedinicom”, navodi Grabar-Kitarovićeva.
Hrvatska predsjednica dodaje da kaže “da” dobrosusjedskim odnosima, stabilnosti i prosperitetu jugoistočne Evrope, saradnji u svim oblastima, rješavanju otvorenih pitanja, podvlačenju crte pod prošlost i okretanju budućnosti, ali i da kaže “ne” stavljanju problema pod tepih, duhovima prošlosti koji narušavaju međunacionalne i međudržavne odnose, kao i destabilizaciji prostora jugoistočne Evrope.
Grabar-Kitarovićeva je takvim objašnjenjem, ujedno, odgovorila i na pitanje da li ima razlike između Josipovićeve i njene regionalne politike, s obzirom na to da je “Josipović rekao kako mu je drago da je prepoznala stratešku važnost regije i regionalne politike za Hrvatsku”, prenijela je Hina.
Prema njenom mišljenju, Hrvatska ima odgovornost za bezbjednost i stabilnost jugoistočne Evrope, ali “ne smije sebe samu zaključati u jugoistočno susjedstvo”.
Naglašava da njena regionalna politika znači da svaki razgovor i susret mora biti usmjeren prema rješavanju otvorenih pitanja, jer inače ti razgovori i susreti nemaju nikakvog smisla i stvaraju utisak otvorena pitanja i nisu posebno važna.
Predsjednica Hrvatske precizira da treba tražiti rješenja graničnih pitanja, a ako se o njima ne želi razgovarati, onda treba razmisliti o njihovom rješavanju pred međunarodnim sudom, na osnovu međunarodnih prava.
Upozorila je i na to da su otvorena pitanja ista kao i prije pet godina, odnosno da nisu riješena ni pitanja nestalih, ni granična, niti pitanje arhiva…
Grabar-Kitarovićeva naglašava da se zalaže za saradnju država na potezu između Jadrana i Baltika, uvjerena da privredno povezivanje i bezbjednosna pitanja u današnjim, kako kaže, nestabilnim vremenima otvaraju perspektivu za takvu saradnju.
Nezavisne novine